Održane edukativne radionice u sklopu Mreže Cjeloživotno učenje za sve
S ciljem osnaživanja projektnih partnera i pridruženih članova mreže održane su edukacije o obrazovnom sustavu i istraživačkim metodama u obrazovanju te o glavnim statističkim pokazateljima i redovnim istraživanjima u području obrazovanja s osvrtom na hrvatske izvore i europsku perspektivu.
Edukacije su održane u sklopu projekta Tematska mreža „Cjeloživotno obrazovanje dostupno svima“ koji financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Nositelj projekta je Institut za razvoj obrazovanja, a Udruga gradova partner na projektu.
Edukacija o obrazovnom sustavu i istraživačkim metodama u obrazovanju
Edukaciju su održali djelatnici Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu: Iris Marušić, Saša Puzić, Iva Odak, Ivana Pikić Jugović i Josip Šabić te Branislava Baranović ispred Instituta za razvoj obrazovanja. Edukacija je bila strukturirana na način da su se izmjenjivale prezentacije i grupne diskusije. Izlaganje pod nazivom „Društvena ljestvica (Tko ima moć)“ vodila je Ivana Pikić Jugović, a sudionici su dobili zadatak da u manjim grupama raspravljaju pitanja odnosa moći i nejednakosti u društvu kroz analizu zadanih fotografija. Nakon grupnog rada, u plenarnoj sesiji su grupe usporedile njihova viđenja društvenih nejednakosti i hijerarhija moći u raznim društvenim kontekstima. Glavni zaključak radionice mogao bi se sažeti u rečenicu da iako postoje neke određene „očite“ karakteristike društvene moći, odnosi moći su ipak varijabilni i podložni kontekstu.
U sesiji pod nazivom Sociološki pristupi razumijevanju obrazovnih nejednakosti, Saša Puzić predstavio je teorije kulturne reprodukcije nejednakosti sociologa Pierrea Bourdieua i teoriju racionalnog izbora sociologa Raymonda Boudona. Također su predstavljeni i nalazi drugih ključnih svjetskih istraživanja o obrazovnim nejednakostima, posebice nalazi utjecajnog američkog istraživanja Coleman i sur. (1966.) Equality of Educational Opportunity. U grupnoj diskusiji su sudionici komentirali nalaz da standardizacija obrazovanja (posebice u obliku standardiziranih ispita poput državne mature) znatno doprinosi izjednačavanju mogućnosti u obrazovanju.
Sesija Metode u istraživanjima obrazovanja, pod vodstvom Josipa Šabića i Iris Marušić, razjasnila je metode i faze znanstvenih istraživanja, uključujući: određivanje svrhe istraživanja, postavljanje istraživačkog pitanja, određivanje hipoteza, razlike između kvantitativnih i kvalitativnih metoda, odabir kvantitativnih uzoraka te pitanje etike u društvenim istraživanjima.
Na kraju su Branislava Baranović i Iva Odak predstavile rezultate istraživanja o obrazovnim nejednakostima u RH povezavši istraživanja koja se provode u sklopu Mreže Cjeloživotno učenje za sve s postojećim istraživanjima u području obrazovanja, s posebnim naglaskom na nalaze istraživanja o obrazovnim nejednakostima u Hrvatskoj.
Edukacija o glavnim statističkim pokazateljima i redovnim istraživanjima u području obrazovanja s osvrtom na hrvatske izvore i europsku perspektivu
Edukaciju je vodio Teo Matković iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. I ova radionica strukturirana je na način da su se izmjenjivala izlaganja i grupne diskusije. Predavač je dao pregled središnjih EU pokazatelja i ciljeva – te izvora i istraživanja na kojima se temelje. Oslikana je ekologija (dostupnih) podatkovnih izvora i obrisi njihova sadržaja. Grupne diskusije su imale za cilj međusobno savjetovanje o potrebnim/relevantnim izvorima za vlastite zagovaračke/intervencijske potrebe te identifikaciju najvažnijih pokazatelja koji uzrokuju obrazovne nejednakosti. Otvoren je prostor kritici postojećih izvora i artikulaciji potrebe za dodatnima.
Najava!
Završeno je istraživanje o mogućnostima prevencije obrazovne nejednakosti djece rane, predškolske i osnovnoškolske dobi te u narednom periodu donosimo izvještaj i članak nastao na temelju glavnih nalaza istraživanja.
