Pametni gradovi trebaju pametne ptice – o suživotu u urbanom prostoru
Prenosimo članak udruge Prijatelji životinja koji je pripremljen s ciljem podizanja svijesti o važnosti suživota s vranama u urbanim sredinama. Vrane, kao i mnoge druge vrste ptica, postale su stalne stanovnice naših gradova, gdje često grade svoja gnijezda na drveću u neposrednoj blizini ljudi. Iako njihova prisutnost ponekad može izazvati nelagodu, važno je razumjeti da vrane nisu prijetnja, već korisni saveznici u održavanju ravnoteže u urbanim ekosustavima.
Za početak, malo o vranama
Vrane su najinteligentnija skupina ptica u Europi, a na svjetskoj razini zauzimaju visoko drugo mjesto, odmah iza papiga. Znanstvenici procjenjuju kako je njihova inteligencija na razini sedmogodišnjeg djeteta; one mogu rješavati složene zadatke, koristiti i izrađivati alate, planirati budućnost, učiti opažanjem okoline, komunicirati, razmjenjivati dobra, prepoznavati ljude, i još mnogo toga. Glavna razbibriga – igranje. Vrane su uočene kako se igraju lopticama ili spuštaju niz krovove i druge skliske padine, koristeći hranu ili komade lišća kao ‘saonice’.
Zaboravite Hitchcocka: vrane nisu prijetnja, već saveznici
Vrane možda imaju lošu reputaciju u našem društvu, uzrokovanu pogrešnim uvjerenjima i negativnim mitovima, no nisu ni približno nalik Hitchcockovim banditskim pticama – one su samo nevjerojatno pametne, prilagodljive i hrabre.
Mit br. 1 govori kako su vrane glavni uzročnici nestanka drugih manjih vrsta ptica u gradovima. Iako je zabilježeno da se vrane povremeno hrane jajima drugih ptica, ovakvo ponašanje iznimno je rijetko i ne utječe na brojnost drugih vrsta. Osim toga, vrane obitavaju na granama visokog drveća, dok manje ptice preferiraju niže grane ili čak tlo. Zbog toga vrane u većini slučajeva ne dolaze u izravan kontakt s manjim pticama, niti ih aktivno tjeraju. U stvarnosti, glavne prijetnje manjim pticama u urbanim sredinama dolaze od gubitka staništa, uzrokovanog antropogenim čimbenicima, poput uništavanja niskog grmlja i drveća.
Nasuprot uobičajenom vjerovanju, vrane imaju pozitivan učinak na gradski okoliš kao prirodni predatori kukaca i glodavaca te kroz disperziju sjemenki svojim izmetom.
Mit br. 2 temelji se na pogrešnoj percepciji da su vrane opasne za ljude. Vrane, posebno tijekom sezone gniježđenja, mogu postati zaštitničke i agresivne, ali to je samo reakcija na prijetnje njihovim mladuncima. Gniježđenje vrana započinje u ožujku, a od svibnja do polovice lipnja mladi počinju napuštati gnijezda te učiti letjeti. Tada, nespretni i ranjivi, nerijetko završavaju na tlu. Ako ljudi ili životinje nehotice priđu preblizu njihovim ptićima, roditelji će ih pokušati zaštititi. To obično uključuje let oko ljudi, bez stvarne prijetnje – vrane u prosjeku teže samo oko pola kilograma, stoga nisu opasne za ljude, čak ni kada zastrašuju zalijetanjem. Ovo ponašanje je samo upozorenje – podizanjem ruku i smirenim hodanjem svatko može nastaviti svoj put bez ikakvih problema.
Mit br. 3 je da su vrane uzročnici razvučenog gradskog smeća. Vrane, poput drugih ptica, često traže hranu u našim gradovima, a njihova sposobnost da prepoznaju izvore hrane u urbanim sredinama može ih natjerati da pretražuju kontejnere i smeće, odnosno ono što je ostalo nakon ljudi – bilo to hrana ili otpad. Razvlačenje smeća često se pripisuje vrani, dok je zapravo problem u neefikasnom sustavu odlaganja otpada.
Ustvari, vrane su veoma čiste ptice koje koriste svoje kljunove i noge za čišćenje, a uočeno je i kako uklanjaju smeće iz svog okoliša, održavajući prostor u kojem borave urednim i sigurnim za svoju mladunčad.
Pametni gradovi trebaju pametne ptice, a pametne ptice pametne gradove
Zakonu o lovstvu propisuje lovostaj za sive vrane, vrane gaćke i čavke od 1. ožujka do 31. srpnja, u vrijeme kada sjede na jajima i dok hrane mladunčad, što znači da niti gradske vlasti niti stanovnici tijekom ovog razdoblja ne smiju uklanjati njihova gnijezda, jaja ili mlade, uznemiravati ih ili obrezivati grane na kojima obitavaju.
Ipak, pritužbe na vrane tijekom ovog razdoblja su česte. Neke gradske vlasti, pod pritiskom pritužbi građana, pribjegavaju pogrešnim i okrutnim metodama smanjenja populacije vrana, poput angažiranja sokolara ili čak ubijanja ptica. Međutim, takve metode nisu samo etički i zakonski upitne, već su i potpuno neučinkovite. Ubijanje vrana, kao i golubova, stvara samo kratkotrajan efekt smanjenja njihovog broja. Već unutar godinu dana njihov broj vraća se na početni. Slično je s protjerivanjem sokolom – vrane se ubrzo vraćaju na isto područje, a ima i negativan učinak protjerivanja svih ostalih vrsta ptica s područja.
Što pametan grad može učiniti za pametne ptice?
Tradicionalno uređenje zelenih površina s razmaknutim stablima, malo grmlja i čestom košnjom pogoduje gniježđenju vrana. Uklanjanje gnijezda prije sezone gniježđenja nije učinkovito jer se brzo grade nova, dok orezivanje stabala potiče širenje kolonija. To može dovesti do neprimjerenih zahvata pod pritiskom javnosti, narušavajući vizure grada i kvalitetu života građana, bez stvarnog utjecaja na brojnost vrana. S druge strane, raznolika struktura staništa – ravnomjerna raspodjela grmlja, travnjaka i drveća – potiče bioraznolikost i smanjuje dominaciju pojedinih vrsta.
Ljudski faktori, kao što su nepravilno odlaganje otpada i otvorene kante za smeće, mogu značajno utjecati na brojnost vrana u urbanim područjima. Vrane se hrane otpadom, pa je ključno poduzeti korake u obrazovanju građana o pravilnom zbrinjavanju otpada i održavanju čistoće okoliša te promijeniti način gospodarenja otpadom tako da se životinjama oteža pristup hrani.
Istraživanja pokazuju da edukacija može značajno utjecati na percepciju stanovništva o divljim životinjama, uključujući vrane. Takvim pristupom povećava se tolerancija i razumijevanje prema tim životinjama, što doprinosi uspješnijoj integraciji u zajednicu. Grad ne bi trebao reagirati na svaku pritužbu građana na vrane, primjerice zbog graktanja ili izmeta, već biti progresivna vodilja svojeg stanovništva koja će edukacijom demistificirati ove ptice te potaknuti suživot čovjeka i drugih životinja, nužan za bioraznolikost i cjelokupni ekosustav. Bitno je naglasiti kako izmet nije ugroza, već isključivo estetski problem koji se pojavljuje ispod drveća u kojima obitavaju kolonije gaćaka, odnosno izolirani incident koncentriran na malenom području.
Edukacija građana treba se vršiti sustavno, a kao primjere dobre prakse navodimo postavljanje tabli na strateškim lokacijama o ponašanju vrana ili dijeljenje informativnih letaka koje je moguće napraviti u formatu računa kako bi ih se moglo priložiti uz uplatnice za komunalnu naknadu. Za izradu ovakvih materijala možete se obratiti udruzi Prijatelja životinja ili udruzi Biom.
Pametni gradovi trebaju pametne ptice – jer prava snaga grada leži u suživotu s prirodom, ne u njenom isključivanju.
Izvor: Prijatelji životinja