Prihvaćeni prijedlozi za decentralizaciju pomorskog dobra

Na skupu je sudjelovalo stotinjak predstavnika jadranskih županija, gradova i općina, lučkih uprava, lučkih kapetanija, resornih ministarstava te pomorskih institucija i udruga.

Udruga gradova još je u studenom 2008. godine proslijedila Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture studiju Lokalna samouprava i upravljanje pomorskim dobrom koja je nastala u suradnji Radne skupine za pomorsko dobro i Branka Kundiha, stručnjaka za ova pitanja, a Ministarstvo je i prihvatilo neke od prijedloga Udruge gradova koja vode ka decentralizaciji upravljanja pomorskim dobrom.

Prema prijedlogu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ukinule bi se luke otvorene za javni promet županijskog karaktera. U sustav luka otvorenih za javni promet bile bi uključene samo državne i lokalne luke (koje bi uključivale i trajektne), kojima bi upravljale jedinice lokalne samouprave putem svojih službi, bilo upravnih odjela ili već postojećih lučkih uprava. Premda je Udruga gradova predlagala i uključivanje komunalnih luka (sportske, ribarske, male luke nautičkog turizma) u sustav luka posebne namjene, to je pitanje još ostalo nedorečeno.

Predloženim koncesijskim sustavom predstavnička tijela gradova i općina davala bi koncesije do 10 godina bez prava gradnje, s pravom na prihod koji bi namjenski trošili za održavanje pomorskog dobra. Koncesije na pomorsko dobro do 20 godina s pravom gradnje davali bi veliki gradovi za svoje područje, odnosno županije za ostalo područje, a prihod bi se dijelio na tri jednaka dijela između općine/grada, županije i države. Koncesije od važnosti za Republiku Hrvatsku na 50 godina davat će Vlada RH, a prihod od koncesija se dijeli na tri jednaka dijela.

Gradonačelnici bi imali ovlast davanja koncesijskih odobrenja, samo za morsku obalu. Iz sustava koncesija izuzima se posebna upotreba pomorskog dobra, za koju bi se zakonski trebale odrediti tržišne naknade, po vrstama upotrebe. Na davanje koncesija na pomorskom dobru primjenjivat će se postojeći Zakon o koncesijama.

Kako bi se omogućilo privlačenje novih investicija u lučki sustav, državni tajnik za more Branko Bačić objasnio je da je jedan od prijedloga Ministarstva i da se koncesionarima omogući pravo vlasništva nad objektima suprastrukture za vrijeme trajanja koncesije. Naglasio je kako bi se ubrzanjem donošenja prostorno-planske dokumentacije omogućila nova ulaganja u luke, a time i gospodarski razvoj.

Premda je Udruga gradova predložila da granice pomorskog dobra određuje i donosi Uprava za pomorsko dobro na osnovu prijedloga i mišljenja jedinica lokalne samouprave, Ministarstvo predlaže da granice pomorskog dobra određuje Državna geodetska uprava na prijedlog županije. Godina 1974. utvrdila bi se kao vremenska granica od koje bi se utvrđivala legalnost nasipa, što bi posužilo i u utvrđivanju granice pomorskog dobra. Legalnim nasipima smatrali bi se oni koji imaju građevinsku dozvolu i sukladni su planovima razvoja grada/općine.

Izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, riješili bi se i slojeviti imovinsko-pravni odnose na pomorskom dobru, pitanje upisa stvarnih prava i pitanje pretvorbe koja se nije provodila dosljedno, što je rezultiralo brojnim nezakonitim upisima vlasništva na pomorskom dobru.

Izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama trebale bi biti dovršene u posljednjem kvartalu 2009. godine, a donošenje zakona predviđa se za siječanj 2010. Udruga gradova zatražit će od Ministarstva uključivanje svojih predstavnika u radnu skupinu za izradu zakona i usvajanje i drugih rješenja i prijedloga iz studije.