Provedba hitne pomorske medicinske pomoći Lastovu u okviru EU politike otoka

1. O pravilima za EU fondove i udaljenim otocima zajedno s državama članicama

Teritorijalni program EU 2030 (2023/2048 – INI) vodeći je instrument za teritorijalnu politiku EU-a i omogućava korištenje sredstava za projekte koji su prilagođeni specifičnim potrebama nekog  pojedinog područja, primjerice udaljenog otoka. Unutar kohezijske politike otoci se razmatraju kao periferne, vanjske granice Unije i imaju status „udaljeni“ zbog čega se prednost u reguliranju za financiranje razvoja otoka daje EU razini. Pravila za fondove EU-a radi provedbe teritorijalnog razvoja u suradnji su s državama članicama sukladno Uredbi o zajedničkim odredbama (EU) 2021/1060, a budući Europski parlament prati kako se iz fondova EU podržava teritorijalni razvoj  u primjeni je i Rezolucija Europskog parlamenta od 16.1.2024. o provedbi teritorijalnog razvoja. Teritorijalni program EU-a je međuvladina izjava/deklaracija i stoga nije obvezujući akt, njegova primjena ovisi o suradnji različitih razina vlasti jer se aktivnosti koje pokreću nacionalne vlasti međusobno razlikuju. Za ravnomjeran i održiv razvoj regija s demografskim trendovima koji se ne mogu riješiti samo nacionalnim politikama donesen je Integrirani teritorijalni program 2021.-2027, tzv. ITP, koji ističe pristup odozdo – gore. Ima za cilj olakšati financijska ulaganja i lokalni razvoj te što je važnije, nastoji omogućiti lokalnoj zajednici određivanje prioriteta. Svrha je uspostavljanje boljeg dijaloga i međusobne suradnje javnog i privatnog sektora kako bi se potakao brži prijenos informacija između različitih razina vlasti i da se izbjegnu administrativne podjele. Tijekom pristupnih pregovora za punopravno EU članstvo Hrvatska je uspjela da se prihvate specifičnosti 4 otoka, Dugi otok, Vis, Mljet i Lastovo te imaju EU status „udaljeni“. U udaljena i deprivirana područja spadaju 4 otoka za koja su hrvatski pregovarači za pristup Europskoj uniji uspjeli da se usvoje njihove otočne specifičnosti. Prema Ugovoru o pristupanju RH Uniji, u Prilogu III., pog.5. (b) čl.29/3 stoji: “U najudaljenijim regijama i na udaljenim grčkim otocima, kao i na hrvatskim otocima Vis, Lastovo, Dugi otok i Mljet potpora se može dodijeliti svim poduzećima”. Kategorizacija udaljenog otoka polazi od razvedenosti, nedostupnosti, društveno-gospodarskih izazova, a time se opravdava specifičan pravni i razvojni status hrvatska 4 otoka unutar EU politika.

Međutim, ostaje dvojba u kojoj je mjeri usvojen status „udaljeni otok“ po kojem je veće poštovanje osobite situacije otoka.

O položaju udaljenih otoka razmatrao je Europski parlament temeljem Sporazuma o suradnji između Europskog parlamenta i Europske komisije te je u siječnju 2016. iznesen Prijedlog Rezolucije o posebnoj situaciji otoka, a već 04. veljače 2016. je Prijedlog bitno izmijenjen jer je prihvaćen Amandman koji je podnio Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta. U bitnome, izmijenjen tekst Rezolucije se odnosi na razmatranje otočne situacije neovisno o stajalištima i statističkoj analizi Eurostat agencije Europske komisije kako je to prvotno stajalo u Rezoluciji. Usporedba s EU otočnim zakonodavstvom proširuje znanje drugih stručnjaka koje privlače otočne teme. Pravo ne smješta otoke u područje statistike, ali je zamjetno da opstoje različita tumačenja i to ima odraz na razvoj otočne politike koji započinje s ovom Rezolucijom. Za priobalne otoke regulira se unutar nacionalnog zakonodavstva, dok poseban tretman otoka sa EU statusom udaljeni otoke ne proizlazi iz općih odredbi za udaljene otoke prema Rezoluciji već iz pažnje koju im pridaje nacionalna država. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU predlagatelj je Zakona o otocima i nositelj je regionalne politike provodeći razne programe kojima se realiziraju ciljevi vezani za život na otocima, ali se decidirano ne navodi nositeljem otočne politike u Hrvatskoj. Primjer koji se ovdje navodi je kupljena specijalna brodica sredstvima EU-a za pomoć Lastovu kao udaljenom otoku, a stacionirana je na vezu na kopnu, u Dubrovniku zbog čega otočanima nije dostupna zdravstvena zaštita u hitnim slučajevima na način kako je projektom zamišljeno. Hrvatska je uzevši u obzir Teritorijalni program EU-a donijela Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 (dalje: NRS) čiju izradu je koordiniralo  Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, zaduženo pratiti njenu provedbu. Na području jačanja položaja Hrvatske unutar EU-a je politika korištenja EU članstva za ostvarivanje gospodarskih i trgovinskih interesa (točka 5.4.3. NRS), a prioritet provedbe politike na području razvoja otoka je mobilnost i povezanost (točka 5.12. NRS). U dokumentu nisu zanemarene humane vrijednosti jer se ističu kao strateški ciljevi i vizija Hrvatske da se ulaganja fokusiraju na najugroženija područja te da se stavlja u središte čovjeka i očuvanje kvalitete života. Tu je i poruka „za zaustaviti iseljavanje s otoka i iz Hrvatske nije dovoljno dostići višu razinu gospodarskog razvoja već je potrebna poboljšana kvaliteta života koja je usko povezana s postojanjem jakih institucija i povjerenjem u njih“ (točka 2.2.3. NRS). Nacionalni plan razvoja otoka izradilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pozivom na čl. 25. Zakona o otocima, za razdoblje 2021-2027 koji definira provedbu ciljeva iz NRS (DODATAK 1. i 4. NRS). Ovo Ministarstvo je upravljačko tijelo Operativnog programa Konkurentnost i kohezija financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a s Ministarstvom zdravstva sklopilo je 2019. godine Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava „Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama“. Budući postoji utjecaj drugih resora na zdravlje promiče se razvoj međusektorskog pristupa da bi ulaganja u prometni sektor osnažila regionalni geoprometni potencijal Hrvatske (strateški cilj 10. NRS). Na službenim stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU od dana 15. siječnja 2023. objava je o završenom projektu: „Isporučena 6. brza brodica za Hitnu pomorsku medicinsku službu u Supetru“.

Čitav članak preuzmite ovdje.