Rezultati istraživanja transparentnosti proračuna JRLS-a
Institut za javne financije predstavio je rezultate istraživanja transparentnosti proračuna jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, te dodijelio priznanja gradovima, županijama i općinama čije je poslovanje ocijenjeno odličnim.
IJF je istraživanje proračunske transparentnosti županija, gradova i općina proveo u razdoblju od studenog 2015. do ožujka 2016. godine na svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica, koje su ovisno o broju javno objavljenih proračunskih dokumenata ocjenjivane od najmanjih nula do najvećih pet.
U prosjeku, ocjena u ovom ciklusu istraživanja iznosi 2,35, što je znatno više od prošlogodišnjih 1,75, ali još uvijek nezadovoljavajuće, rekla je predstavljajući rezultate jedna od autorica istraživanja, znanstvenica IJF-a Mihaela Bronić. Dodala je kako je istraživanjem utvrđena najviša transparentnost na razini županija, s prosječnom ocjenom 4,3, kod gradova prosjek iznosi 3,05, dok su najnetransparentnije općine, s prosječnom ocjenom 2,04.
Samo je osam općina, 25 gradova i 11 županija u razdoblju istraživanja objavilo sve tražene proračunske dokumente, zbog čega im je danas i dodijeljena nagrada Instituta za javne financije. S druge strane, devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili niti jedan, a još je petina općina objavila samo jedan dokument, dok niti jedna županija nije završila s ocjenom jedan ili nula.
Gradovi su prosječno najtransparentniji u Karlovačkoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a samo je 25 gradova u razdoblju istraživanja objavilo sve tražene proračunske dokumente, navodi se u istraživanju Instituta za javne financije. To su Bjelovar, Buzet, Cres, Crikvenica, Duga Resa, Ivanec, Karlovac, Kastav, Koprivnica, Labin, Mali Lošinj, Opatija, Osijek, Ozalj, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Vodice, Zadar, Zagreb i Županja.
Među gradovima ”odlikašima” većina je s ispodprosječnim brojem stanovnika, a ima čak i vrlo malih gradova (npr. Cres s manje od tri tisuće ili Buzet i Ozalj s manje od sedam tisuća stanovnika), priličan broj gradova koji su 2014. ostvarili ispodprosječne prihode po stanovniku, pa čak i vrlo niske (npr. Ivanec, Duga Resa i Ozalj s dvostruko manjim prihodima po stanovniku od prosjeka), a većina ih je ostvarila i vrlo niske ukupne prihode (Ozalj, primjerice osam puta, a Duga Resa i Ivanec oko pet puta manje od prosjeka).
Kao zaključak ovog istraživanja, iz IJF-a stoga preporučuju da Ministarstvo financija, u koordinaciji s Ministarstvom uprave, pojača zakonske odredbe koje obvezuju na objavu podataka, odnosno da se jasno definira da se svi cjeloviti proračunski dokumenti moraju objaviti najkasnije u trenutku kad ih izvršna vlast šalje predstavničkoj, a usvojeni proračun u trenutku kada je izglasan. Jedino bi tako građani u svim lokalnim jedinicama mogli sudjelovati u proračunskom procesu. Osim toga, neophodno je utvrditi i primjenjivati kazne za čelnike lokalnih jedinica koji se tih odredbi ne pridržavaju, zaključuju iz Instituta.