Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

25. studeni. 2014.

Saborski odbori o izmjenama Zakona o financiranju JLS

U nastavku pročitajte zapisnike sa sjednica saborskih odbora koji su raspravljali o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izvješće Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 754

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 31. sjednici održanoj 19. studenoga 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine. Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave, mijenja način dosadašnje raspodjele poreza na dohodak . Jedinice lokalne samouprave, koje su temeljem Odluke razvrstane u III., IV. i V. skupinu , čija vrijednost indeksa razvijenosti prelazi 75% prosjeka Republike Hrvatske, odnosno onih jedinica koje nisu na potpomognutim područjima udio u dohotku se povećava s 56,5% na 60,0%. Udio županije se povećava sa 16,0% na 16,5%. Povećani nenamjenski udio u porezu na dohodak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave rezultat je smanjena udjela za decentralizirane funkcije s dosadašnjih 12,0% na 6,0%. Udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije se povećava s dosadašnjih 15,5% na 16,0%.

U raspravi članova Odbora istaknuto je pitanje dali će primjenom ovoga Prijedloga zakona doći uistinu do pune kompenzacije sredstava proračunskih prihoda jedinica lokalne samouprave, te da li je adekvatna razvrstanost u skupine jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti. Također je naglašena mjesna nadležnost poreza na potrošnju odnosno da i dalje jedinice lokalne samouprave dobivaju taj porez prema mjestu u kojem se nalazi lokal. Članovi Odbora na sjednici su upoznati s amandmanima Udruge gradova na Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pri čemu su se članovi usuglasili da se navedeni amandmani proslijede Vladi Republike Hrvatske.

Predsjednik Odbora je iznio izdvojeno mišljenje kojim smatra da je cjelokupnu Slavoniju i Baranju potrebno promatrati kao jednu zasebnu regiju kada se jedinice lokalne samouprave razvrstavaju u skupine prema indeksu razvijenosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Izvješće Odbora za financije i državni proračun o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P. Z. br. 754

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 20. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske (Ministarstva financija, Porezne uprave, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije) istaknuli, osim ostalog, da se predloženim izmjenama ovoga Zakona željelo djelomično kompenzirati smanjenje prihoda jedinica lokalne samouprave nastalog uslijed poreznog rasterećenja građana tj. izmjenom Zakona o porezu na dohodak. Glavna mjera za to je povećanje udjela jedinica lokalne samouprave sa 56,5% u prihodima na 60%. Druga stvar koja se željela postići je usklađivanje dodatnih udjela odnosno dodatnih prihoda koje ostvaruju jedinice lokalne uprave na tzv. potpomognutim područjima, sa novom kategorizacijom tih područja koja je utvrđena Zakonom o regionalnom razvoju. Osim navedenog ovim Prijedlogom zakona se predlaže preraspodjela prihoda od poreza na dohodak i preraspodjela prihoda od poreza na promet nekretnina između središnje države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Preraspodjelom navedenih prihoda povećava se prihodovna strana u državnom proračunu na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i na poziciji za pomoći općinama, gradovima i županijama za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova u ukupnom iznosu od 183,7 milijuna kuna. Smanjenjem izravnih stopa za decentralizirane funkcije s dosadašnjih 12,0% na 6,0% umanjit će se namjenski prihod županija i općina odnosno gradova za financiranje decentraliziranih funkcija, a koji će biti kompenziran kroz veću pomoć s pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije tako da ta mjera ostaje fiskalno neutralna na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovim Prijedlogom zakona udio općine i grada u porezu na promet nekretnina povećava se sa 60% na 80%, a udio države se smanjuje sa 40% na 20% čime se prihod države smanjuje za oko 232,0 milijuna kuna, a za isti iznos povećava se prihod gradova i općina. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se da je prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju prihod državnog proračuna (očekuje se oko 300 milijuna kuna) koje će država, u vidu pomoći, tijekom godine uplatiti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutom području za povrate poreza na dohodak po godišnjoj prijavi građana s njihova područja (oko 308,0 milijuna kuna).

Udruga gradova u Republici Hrvatskoj uputila je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora na razmatranje amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:

– Udruga gradova u Republici Hrvatskoj predlaže da se u članku 3. Konačnog prijedloga zakona promjeni članak 33. na način da stopa poreza na potrošnju koju propisuje grad, odnosno općina svojom odlukom ne može biti veća od 5% od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju (umjesto 3% kao što je predloženo ovim Konačnim prijedlogom zakona). Navedeno povećanje raspona za utvrđivanje poreza na potrošnju sa 3% na 5%, obrazlaže se potrebom da se zbog aktualne i buduće mjere poreznog rasterećenja rada, omogući jedinicama lokalne samouprave da provedu financijsko restrukturiranje na način da se u većoj mjeri oslanjaju na lokalne poreze i druge prihode. Predloženi amandman da se doda novi članak 5. kojim se predlaže izmjena članka 36. stavka 1. Odbor nije razmatrao jer navedeni članak 36. nije predmet izmjene ovoga Zakona. Također je predložena izmjena Članka 6. Konačnog prijedloga zakona gdje se predlažu izmjene članka 45. kojim se uređuje raspodjela poreza na dohodak na način da se osnovni udio grada, odnosno općine povećava na teret dosadašnjeg udjela u fondu izravnanja kako bi se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nadomjestili smanjeni prihodi zbog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak. Predloženo je da se, dosadašnje pomoći za financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, odnosno pravne osobe u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači, financiraju na teret poreza na dohodak koji je prihod državnog proračuna. O navedenim prijedlozima amandmana Odbor se nije pojedinačno izjašnjavao već je ostavio mogućnost članovima Odbora da ukoliko žele preuzmu predložene amandmane kao svoje amandmane i pošalju ih u saborsku proceduru.

– Postavljeno je pitanje da li se predlagatelj ovoga Zakona o predloženim odredbama dogovarao i raspravljao sa Udrugom gradova Republike Hrvatske, kad je Udruga Odboru predložila amandmane koji sadrže bitne promjene u odnosu na Prijedlog ovoga zakona? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da je suština predloženih amandmana sastoji u tome da se udio pozicija za pomoći i izravnanja za decentralizirane funkcije svede na 0%, da udio za decentralizirane funkcije ostaje 12%. Navedeni prijedlog bi značio, s obzirom na troškove provedbe decentraliziranih funkcija da bi državni proračun morao izfinancirati troškove decentraliziranih funkcija u onim jedinicama lokalne i područne samouprave gdje ne postoji fiskalni kapacitet. Navedeno bi značilo povećanje deficita državnog proračuna što nije prihvatljivo, pa se taj prijedlog nije mogao prihvatiti. Naime, cijeli zakonski paket koji uključuje Zakon o regionalnom razvoju i Zakon o brdsko-planinskim područjima je rađen po principu da nema povećanja deficita državnog proračuna.

– Problem deficita Državnog proračuna spušta se na razinu jedinica lokalne samouprave u kratkom roku. Možda bi bilo bolje da se to učini u roku recimo od dvije godine kada bi gospodarski rast taj deficit mogao eventualno nadoknaditi. Postavljeno je pitanje kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao resorno Ministarstvo vidi taj problem jer na određeni način nekim jedinicama lokalne samouprave prijeti ne mogućnost njihovog funkcioniranja, što je realni problem. Naime, u konačnici za njih je ipak značajno smanjenje prihoda od nekih 15% od poreza na dohodak što je vrlo značajna stavka u njihovim proračunima. Kako Ministarstvo ocjenjuje taj problem i što će se zbivati ako neke od tih jedinica se ne budu mogle u ovako kratkom roku financijski konsolidirati?

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da se najveće poteškoće očekuju kod onih jedinica lokalne samouprave koje gube status područja od posebne državne skrbi i status brdsko-planinskih područja, a ne ostvaruju status potpomognutog područja prema indeksu razvijenosti budući da će one biti izložene i gubitku prihoda po osnovi poreznog rasterećenja građana i po osnovi gubitka statusa. Za te jedinice lokalne samouprave su predviđene tzv. prijelazne pomoći u trajanju od tri godine koje se baziraju na njihovim prihodima iz 2013. godine, dakle prije ove provedbe porezne reforme, gdje su one imale veće prihode nego 2014. godine. Izrađen je model prijelaznih potpora na način da se računaju ukupne pomoći koje je država pružila tim jedinicama u 2013. godini, a zatim se radi određena indeksacija ovisno o stupnju razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave. Tako da one jedinice lokalne samouprave koje su između 75% i 100% indeksa razvijenosti imaju pravo na dvije trećine pomoći koju su ukupno primile od Državnog proračuna u 2013. godini. Izrađena je posebna klizajuća-padajuća skala koja završava trećom godinom nakon čega se ta prijelazna potpora jedinicama lokalne samouprave gasi.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan) predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona

Otvoreni natječaji

Svi natječaji

Besplatno se registrirajte

Besplatno se registrirajte

Registrirani korisnici imaju pristup većini naših zaštićenih materijala (ovisno o njihovim ovlastima unutar Grada). Zanimaju li vas koje su druge prednosti registracije?

Česta pitanja

Registrirani korisnici imaju pristup novoj kategoriji "Pitanja i odgovori" gdje mogu postavljati nova pitanja i odgovarati na već postavljena pitanja. Postavljeno pitanje automatski će se i bez moderiranja prikazati u kategoriji Na svako pitanje mogu odgovarati svi registrirani korisnici.

Prijava Registracija