Standardi, arhitekture i preporuke za razvoj digitalnih platformi za pametne gradove

Pored smjernica i propisa Vlade Republike Hrvatske, korišteni su standardi i arhitekture za pametne gradove koje su razvile institucije EU-a (primarno CEF DSI modeli i komponente te preporuke od Fiware fondacije) kao i svjetski standardi (ISO 18091, ISO/IEC 30145, ISO/IEC 24039).

Svrha standarda, arhitektura i preporuka je:

• dati uvid u svjetske i EU standarde i komponente za izgradnju digitalnih platformi za gradove,

• olakšati gradonačelnicima i njihovim timovima izradu specifikacija za razvoj digitalnih platformi te njihovu izgradnju, eksploataciju i održavanje.

Aktualni kontekst

Gradovi su najšire jezgre i za industrijsku tranziciju i za društvenu transformaciju, odnosno za ukupni nacionalni razvoj.

Digitalne platforme čine digitalnu infrastrukturu za iskorištavanje velikih prilika novog digitalnog doba.

U Strategiji pametne specijalizacije (S3) postavljeno je novo tematsko područje TP7: Digitalni proizvodi i platforme, te ovom Preporukom potpomaže se njegovu provedbu.

U ITP programu osnovani su regionalni lanci vrijednosti (i za pametne industrije) koji su novi potencijal za razvoj gradova: ovom Preporukom ubrzavamo njihov razvoj i pojačavamo sinergiju i razvoj inovacijskih ekosustava.

Učinci standarda, arhitektura i preporuka

Pomoću digitalne platforme, olakšavamo i ubrzavamo digitalnu transformaciju, te omogućavamo vrhunske učinke digitalnog poslovanja i povećavamo efekte primjene umjetne inteligencije na velikim količinama podataka. Time povećavamo strateške sposobnosti gradske uprave, gradskih ustanova i komunalnih poduzeća za:

• uključivanje građana, poduzetnika i udruga u inovacije usluga i procesa grada, te poboljšavanje digitalnog iskustva građana (Citizens Experience),
• razvijanje sposobnosti i digitalno osnaživanje gradskih službenika i namještenika te poboljšavanje digitalnog iskustva zaposlenika (Employee Experience),
• ubrzavanje inovacija i transformacija gradskih usluga i proizvoda,
• optimiziranje poslovnih procesa te pojačavanje kontrole troškova i trošenja javnog novca logikom “dobra gospodara”,
• osiguravanje kontinuiteta poslovanja pametnog grada.

Koristi za gradove

Pored mnogih koristi izdvojeno je nekoliko sudionika i njihovih koristi:

• Gradsko poglavarstvo i odgovorni za Digitalnu Transformaciju – kao top-down pogled na digitalno kreiranje vrijednosti
• Osobe nadležne za provođenje Governance-a, Upravljanje rizicima i usklađenost – kao vodič za razvoj i kontrolu moderne digitalne okoline
• Kupcima tehnologija – kao osnova za izradu natječajne dokumentacije (RFI -Request for Information, RFP – Request for Proposal) za javnu nabavu.

Digitalne usluge platforme iskazuju se po strateškim područjima pametnog grada:

1. Učinkovita i transparentna gradska uprava.
2. Pametno upravljanje energijom i zaštita okoliša.
3. Gospodarstvo i pametna rješenja za poduzeća.
4. Obrazovanje i šport.
5. Ruralni razvoj i urbane aglomeracije.
6. Održiva urbana mobilnost.
7. Razvoj digitalne infrastrukture.
8. Sigurnost i upravljanje kritičnim infrastrukturama.
9. Zdravstvo i društvena osjetljivost.

Daljnje korištenje standarda, arhitektura i preporuka

Udruga za promociju pametnih industrija objavila je na svom portalu smartindustry.hr ove preporuke za slobodno daljnje korištenje u gradovima i općinama, te županijama.

Kompletan materijal dostupan je na ovom linku.