Što je ključna značajka pametnih gradova – tehnologija ili potrebe stanovnika?
Dr. sc. Sami Kazi, profesor s VTT-a, Tehničkog istraživačkog centra Finske, tvrdi kako tehnologija mora služiti ljudima, a ne obrnuto – i upravo o tome će govoriti na konferenciji Future Tense powered by Lürssen koja se 8. svibnja održava u Zagrebu.
Zamislite grad prati ritam svojih stanovnika – promet teče bez zastoja jer su semafori povezani s podacima u stvarnom vremenu, rasvjeta se automatski prilagođava kretanju ljudi, a energija se crpi iz obnovljivih izvora. To nije prizor iz daleke budućnosti, već stvarnost pametnih gradova. O njihovim ključnim obilježjima govorit će dr. sc. Sami Kazi, profesor s VTT-a, Tehničkog istraživačkog centra Finske, na konferenciji Future Tense powered by Lürssen, 8. svibnja.
Prema njemu, pametne gradove ne definira samo tehnologija, već i način na koji se ona integrira u svakodnevni život. Ključni elementi uključuju naprednu infrastrukturu, održive prakse, učinkovite javne usluge i snažan angažman zajednice. Senzori, umjetna inteligencija i analitika velikih podataka omogućuju nadzor nad prometom, potrošnjom resursa i kvalitetom zraka te to rezultira boljim upravljanjem i većom prilagodbom stvarnim potrebama.
Gradovi poput Kopenhagena, Barcelone i Singapura već koriste sve spomenute alate za preciznije planiranje prometa, energetske učinkovitosti i upravljanja otpadom. Održivi energetski izvori – osobito solarna i energija vjetra – sve su češći temelj za napajanje gradske infrastrukture. „Pametne mreže omogućuju ravnotežu potrošnje i proizvodnje, a pametne zgrade automatski reguliraju grijanje, hlađenje i rasvjetu“, ističe dr. sc. Kazi.
U kontekstu pametnih gradova, tehnologija nije cilj, već sredstvo – poruka je koju dosljedno ističe i dr. sc. Sami Kazi. Upravo uključenost zajednice je ono što izdvaja uspješne pametne gradove od ostalih. Digitalne platforme omogućuju građanima da sudjeluju u planiranju, prijave probleme i predlažu potencijalna rješenja. Takav pristup ne samo da povećava učinkovitost javnih usluga, već i jača osjećaj odgovornosti i participacije. Gradovi koji stvaraju otvorene kanale komunikacije sa svojim stanovnicima postižu veće zadovoljstvo i jaču povezanost unutar zajednice.
Osim otvorenosti i participacije, dr. sc. Kazi ističe još jednu važnu karakteristiku pametnih gradova: inkluzivnost. Takvi gradovi dostupni su svima – bez obzira na fizičke mogućnosti, socioekonomski status ili kulturnu pripadnost. To znači osigurati jednak pristup informacijama, javnim uslugama i urbanim sadržajima za sve građane. Osim digitalne povezanosti, važna je i fizička, prvenstveno kroz planiranje urbanih prostora koji promiču zdravlje, rekreaciju i sigurnost.
U današnjem svijetu, izazovi poput klimatskih promjena, globalnih kriza i ekonomske nestabilnosti zahtijevaju od gradova da budu otporni i prilagodljivi. Pametni gradovi to postižu implementacijom decentraliziranih energetskih sustava, fleksibilne infrastrukture i prediktivnih alata koji omogućuju brzo reagiranje. Na taj način čuvaju funkcionalnost grada i sigurnost njegovih stanovnika, čak i u izvanrednim okolnostima.
Na kraju, pametan grad nije samo digitalizirani grad – on strateški promišlja, uključiv je i održiv. To je prostor u kojem podaci služe građanima, a tehnologija omogućuje bolje donošenje odluka, umjesto da ih zamijeni.