Što kada bi i Hrvatski gradovi “bacili oko” i koristili urbanističke principe nazvane „15-minutni grad“?

To je zato što su pandemija i posljedične karantene navele mnoge ljude da manje putuju i provode više vremena u svojim neposrednim susjedstvima, osvjetljavajući prednosti lokalizacije i prohodnog javnog prostora.
Također, sve veća zabrinutost čovječanstva zbog zagađenja kojem umnogome doprinosi mobilnost vezana uz fosilna goriva, pomaže sve većem interesu za ovaj koncept, njegove preporuke i rješenja.

Što su 15-minutni gradovi?

U ‘gradu od 15 minuta’ svatko može zadovoljiti većinu, ako ne i sve, svoje potrebe unutar kratke šetnje ili vožnje biciklom od svog doma.
Koncept potiče razvoj gradova s više središta – uredima, trgovinama, restoranima i zabavnim sadržajima koji su smješteni lokalno, smanjujući potrebu za vožnjom. To čini putem politika i urbanih intervencija.
Smanjenjem ovisnosti o vozilima i poticanjem aktivnog putovanja, cilj mu je pomoći u smanjenju emisija ugljika i onečišćenja zraka, te poboljšati zdravlje ljudi.
To je grad sastavljen od živih, ljudima prijateljskih, “kompletnih” i povezanih četvrti. To znači ponovno povezivanje ljudi s njihovim lokalnim područjima i decentralizaciju gradskog života i usluga.
Dok gradovi rade na oporavku od COVID-19, 15-minutni grad je važniji nego ikad kao organizacijsko načelo urbanog razvoja. Pomoći će gradovima da ožive urbani život na siguran i održiv način nakon pandemije COVID-19 i nudi pozitivnu viziju budućnosti koju gradonačelnici mogu dijeliti i graditi sa svojim sugrađanima.
Točnije, pomoći će smanjiti nepotrebna putovanja kroz gradove, osigurati više javnog prostora, udahnuti život u lokalne glavne ulice, ojačati osjećaj zajedništva, promicati zdravlje i dobrobit, povećati otpornost na zdravstvene i klimatske šokove te poboljšati održivost gradova i životnost. Saznajte više o 15-minutnom gradu u kratkom videu u nastavku.
https://youtu.be/McGyONofhi4

Koncept 15-minutnog grada u izravnoj je suprotnosti s paradigmama urbanog planiranja koje su dominirale u prošlom stoljeću, po kojima su stambena područja odvojena od poslovanja, maloprodaje, industrije i zabave.
Unatoč tome, većina ideja i načela na kojima se temelji 15-minutni grad nisu nove i većina gradova već sadrži područja koja su u skladu s načelima 15-minutnog grada, čak i ako slučajno, a ne po planu. Neki već imaju dugoročnije planove urbanog razvoja koji teže upravo rezultatima kojima se teži modelom 15-minutnog grada, proširujući njegove prednosti na cijeli grad, za sve.
U 2020. godini koncept 15-minutnog grada dobio je ozbiljan zamah. Sve više gradova sada prihvaća ovaj model kako bi pomogli u njegovanju lokalnog, zdravijeg i održivijeg načina života za kojim čeznu mnogi njihovi građani.

Tko je i kada osmislio ovaj koncept?

Iako mnoge ideje sadržane u 15-minutnim gradovima postoje već dugo, koncept je osmislio francusko-kolumbijski urbanist Carlos Moreno. Od 2017. izvanredni je profesor na Sveučilištu Sorbonne u Parizu.
Moreno je 2021. dobio Obelovu nagradu za stvaranje koncepta. Da malo pojasnimo, Obelova nagrada je međunarodna nagrada koja promiče arhitekturu u službi ljudi i planeta.
Nakon pet godina istraživanja, Moreno je predstavio koncept, nazvan na francuskom ville du quart d’heure, na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21) u Parizu 2015. godine.
Populariziran je nakon što je 2019. godine pariška gradonačelnica Anne Hidalgo prihvatila koncept, a zatim ga upotrijebila 2020. godine tijekom svoje reizborne kampanje, za koju je Moreno bio znanstveni savjetnik.

Temeljna načela 15-minutnog grada

• Stanovnici svakog susjedstva imaju lak pristup robi i uslugama, posebice namirnicama, svježoj hrani i zdravstvenoj skrbi.
• Svako susjedstvo ima različite vrste stanova, različitih veličina i razina pristupačnosti, kako bi se smjestile mnoge vrste kućanstava i omogućilo većem broju ljudi da žive bliže mjestu gdje rade.
• Stanovnici svakog susjedstva mogu udisati čist zrak, bez štetnih zagađivača zraka, postoje zelene površine u kojima svi mogu uživati.
• Više ljudi može raditi u blizini kuće ili na daljinu, zahvaljujući prisutnosti manjih ureda, maloprodaje i ugostiteljstva te coworking prostora.

Primjeri dobre prakse 15-minutnih gradova

Portland, Oregon, USA
Portland, Oregon, gdje Portlandski klimatski akcijski plan iz 2015. postavlja cilj za 2030. Potpuna susjedstva za 80% stanovnika koji će moći lako pristupiti svim svojim osnovnim dnevnim neradnim potrebama pješice ili biciklom. Pokazatelji kompletnosti četvrti u Portlandu uključuju udaljenost od biciklističkih ruta i usluga prijevoza, udaljenost od parka u susjedstvu i društvenog centr,a te kvalitetu nogostupa.
Plan daje prioritet četvrtima s nedovoljno usluga i niskim prihodima za potpuna poboljšanja njihovih četvrti.

Barcelona, Španjolska, EU
Barcelona ima sustav superblokova koji modificira cestovne mreže unutar blokova veličine 400×400 metara kako bi se poboljšala dostupnost i kvaliteta javnog prostora za slobodno vrijeme i društvene aktivnosti, kao i za pješake i bicikliste. O superblokovima govori Ada Colau, gradonačelnica Barcelone, u We have the power to move the world – A mayors guidebook on sustainable transport uz organizacije u zajednici, stanovnika superblokova i drugih uključenih u proces u ovom osmominutnom videu.

Učeći na uspjesima Barcelone i Vitoria-Gasteiz, koja je također implementirala superblokove, u lipnju 2020. Madrid je najavio planove za pilot projekt superblokova kao dio svoje tranzicije na ‘grad od 15 minuta’ kako bi podržao oživljavanje grada nakon pandemije. Mjere superblokova su jeftine i reverzibilne, te će biti osmišljene i implementirane u suradnji sa stanovnicima.
Slika: 15-minutni grad i Superblokovi u Barceloni, Ajuntament de Barcelona

Houston, Teksas, USA
Houston, Teksas, predložio je uredbu o mjestima kojima se može šetati kako bi se stvorilo šest različitih središnjih poslovnih četvrti, te kako bi se smanjio promet gradom. Grad ima policentričan pristup urbanom razvoju, koji je također usklađen s načelima 15-minutnog grada i dobro prilagođen u razgranate kvartove male gustoće.

Pariz, Francuska, EU
U Parizu su ‘hiper-blizina’ i 15-minutni grad bili ključni stupovi uspješne reizborne kampanje gradonačelnice Anne Hidalgo 2020. Pristup je osmišljen kako bi se smanjilo onečišćenje zraka i sati izgubljeni za putovanje na posao, poboljšala kvaliteta života Parižana i pomogla gradu da postigne svoj plan da postane ugljično neutralan do 2050.

Pariz je već masovno povećao izgradnju zaštićenih pješačkih i biciklističkih staza i ima za cilj pretvoriti grad u bezbroj četvrti u kojima možete pronaći sve što vam treba unutar 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od kuće ili stana.
Planovi gradonačelnice Hidalgo usmjereni su u prvom redu na ljude, a uključuju:
• postavljanje biciklističkih staza na svakoj ulici i mostu (što je djelomično omogućeno prenamjenom 70% uličnih parkirališta za druge namjene,
• povećanje uredskog prostora i co-working središta u četvrtima u kojima ih nedostaje,
• širenje korištenja infrastrukture i zgrada izvan standardnog radnog vremena,
• poticanje ljudi da koriste svoje lokalne trgovine,
• stvaranje malih parkova u školama igrališta koja bi bila otvorena za lokalno stanovništvo izvan školskih sati kako bi se spriječio nedostatak javnih zelenih površina u gradu.

Šangaj, Guangzhou i drugi gradovi u Kini
U Kini, Šangaj, Guangzhou i drugi gradovi uključili su 15-minutne krugove u zajednici u svoje glavne planove. Chengdu je još jedan grad koji ima policentrični pristup urbanom razvoju: ima plan Velikog grada za stvaranje manjeg , posebnog satelitskog grada u predgrađu, gdje će sve biti unutar 15 minuta hoda od pješačkog centra i povezano sa sadašnjim urbanim središtima putem javnog prijevoza.

Melbourne, Australija
Plan Melbourna od 2017. do 2050. vođen je načelom ’20-minutnih susjedstava’, što znači ‘živjeti lokalno’ i stvarati uključive, živahne i zdrave zajednice. U Melbourneu se to definira kao davanje mogućnosti ljudima da zadovolje većinu svojih dnevnih potreba (prikazano na donjoj slici) unutar 20 minuta hoda od kuće (800 m pješačkog područja), uz sigurnu vožnju biciklom i mogućnosti prijevoza.
U 2018. Melbourne je uspješno proveo pilot program za testiranje 20-minutnih četvrti u različitim lokalnim kontekstima i identificiranje pristupa najbolje prakse za izgradnju partnerstava zajednice i strategija za isporuku ovih rezultata. Ovdje pročitajte ključne nalaze i preporuke.

Slika: Melbourne 20-minutni grad, Izvor Victoria State Government

Milano, Italija, EU
Milano je naveo 15-minutni grad kao okvir za svoj oporavak, s ciljem jamčenja da su osnovne usluge – posebice zdravstvene ustanove – nadomak pješačke udaljenosti za sve stanovnike, dok se istovremeno sprječava porast broja putovanja automobilom nakon završetka karantene uzrokovane COVID-19 pandemijom.
Milano namjerava stvoriti 35 km novih biciklističkih staza prije kraja godine i učiniti nekoliko školskih ulica pješačkima. Također se dopušta nekim trgovinama, barovima i restoranima korištenje uličnog prostora za posluživanje kupaca vani, između ostalog.

London, UK, Europa
Program u Newhamu financira britanski Leveling Up fond, a koristit će podatke praćenja prometa iz VivaCity senzora za analizu korištenja cesta i ponašanja u prometu.
VivaCity podaci o praćenju prometa podržat će dva projekta programa: Zajednički prostori i Povezana susjedstva. Njegovi skupovi podataka bit će analizirani kako bi se razumio učinak tih projekata tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
Newham je bio uspješan u svojoj ponudi u prvom krugu fonda Leveling Up vlade Ujedinjenog Kraljevstva za rješavanje geografske nejednakosti kroz ulaganja u infrastrukturu i dodijeljeno mu je gotovo 40 milijuna funti. 15-minutni susjedski program ima za cilj donijeti nove mogućnosti i živost u to područje, stvarajući osjećaj ponosa i zajedništva u ovoj zajednici.
Senzori VivaCityja, koji pružaju detaljne, anonimne uvide o korištenju cesta i ponašanju u prometu, određeni su za praćenje multimodalnog prometa. To uključuje uvide u posjećenost ulica i podatke o aktivnim putovanjima, koji će se koristiti za kvantificiranje i priopćavanje povrata ulaganja.
Shared Spaces je projekt regeneracije koji se fokusira na poboljšanje javnog područja i stvaranje pozitivnih iskustava na lokalnim glavnim ulicama, dok je Connected Neighborhoods usredotočen na razvoj strateškog aktivnog putnog koridora duž prometne Romford Road.

Glasgow, Škotska, UK, Europa
Planom Glasgowa pod nazivom “Liveable Neighborhoods” nastoji se osigurati da stanovnici diljem Glasgowa mogu pristupiti ključnim uslugama u svom lokalnom području unutar 20 minuta aktivnim putovanjem ili javnim prijevozom.
Ukupno će se u Glasgowu stvoriti 28 naselja pogodnih za život u pokušaju da se smanje putovanja automobilom i da se uhvati u koštac s emisijom ugljika. Inicijativa je dio šire prometne strategije grada za smanjenje prijeđenih kilometara automobilskih vozila u Glasgowu za najmanje 30 posto do 2030. godine.
Početne konzultacije sa stanovnicima za naselja pogodna za život u područjima Ruchill to Cowlairs i Langside to Toryglen dovela su do prijedloga za 28 projekata, uključujući mjere za smirivanje prometa, poboljšane pješačke staze, sadnjom sadnica i postavljanjem javnih sjedalica, postavljanjem parkleta, prometnih filtera koji daju prioritet aktivnom putovanju, redizajnom raskrsnica i ponovnim aktiviranjem napuštenog zemljišta.

Slika: Glasgow 20-minutni grad

Autor članka: Dražen Keresteny, mag. ing. el., Alarm automatika