21. listopad. 2024.

Suhozidna radionica Vela Ozida u Brseču

Udruga Brsečki česan već treću godinu zaredom organizira suhozidne radionice u Brseču i okolici Brseča uz financijsku pomoć Općine Mošćenička Draga i LAG Terra liburna. Radionica je nazvana po prapovijesnom suhozidnom svjetioniku zvanom Vela Ozida. Saznajte više u članku Maria Zaccarie, znalca i zaljubljenika u povijesnu baštinu Hrvatske.

Vela Ozida u obliku slova “Q” između Golovika i Brseča prezentirana je i obuhvaćena međugraničnom suradnjom Hrvatske i Slovenije, u sklopu projekta Kaštelir.

“Prvu smo godinu obnavljali put u brsečkom polju prema spomenutim Velim Ozidima. Drugu godinu na lokalitetu Smokvica gdje smo uredili i istoimenu lokvu. Ovog izdanja (12.-13.10.2024) odlučeno je da ćemo obnoviti podzide na imanju OPG Mala Ozida čiji su nositelji Marko Kukolja i Nina Hrelja koji trenutno žive i rade u Puli, ali kane s djecom preseliti u Brseč čim se rad na zemlji počne isplatiti te omogući im “održavanje” obitelji. To je velika stvar za Općinu Mošćenička Draga jer na prostoru od 44 kvadratnih kilometara sa samo 1300 stanovnika, pod prijetnjom depopulacije, četiri nova stanovnika su dobitak kojemu se većina malih općina može samo nadati.

OPG Mala Ozida ima 17.000 kvadrata podijeljenih na tri zasebna krajolika na suhozidnim terasama na kojima su masline, a plan im je posaditi začinsko bilje, naučiti proizvodnju meda (kadulje ima u obilju) i pokrenuti robinzonski smještaj. Na takvom smo živom poljoprivrednom imanju odlučili održati radionicu obnove postojećih suhozida koji služe kao zid puta ili kao podzid terase koja služi za poljoprivredu (čakavski: leha).

Uvijek, na početku, valja ukloniti biljke koje su u međuvremenu narasle na urušenju. Zemlju valja odvojiti od kamena u kante i kamenje prebrati u škalju (najmanje kamenje koje ide odmah iza zida – u fazama), srednje pa najveće. Najveće kamenje valja uzidati odmah kao
temelje jer ih je lakše kotrljati po zemlji nego dizati. Nadalje, idu oni srednje veličine sve dok ne ponestane kamena, a često ga ponestane na urušenijima jer ga je odnijela kiša uz pomoć sile teže dalje prema dnu kosine. Na kraju dođemo do paradoksalne situacije da u kraju punog kamena ne možemo pronaći više materijala za uzidavanje.

Kad smo završili u oba dana počastili smo se tradicionalnim obrokom, maneštrom od fažola s kobasicom koje je vrijedno Nina skuhala, a dan poslije robinzonskim roštiljem. Kraj dana smo proveli razgledavajući Markov i Ninin krajolik. Kao prilaz na svakoj lehi nazočne su stepenice od kamenih ploča učvršćenih u samo tkivo zida. Fotogenični detalj. Vidimo i to kako je izvorni graditelj iskoristio
živu stijenu u svoju koristi i na nju nadogradio blokove amorfnog kamenja od kojih je uspio napraviti ravno lice. Tko nauči raditi suhozide u hrvatskom primorju može bez problema izgraditi suhozide od kamenih pločica kao na jugu Istre. Na kraju ručka krenuli smo stazom prema moru gdje su nam Nina i Marko pokazali uvalu omeđenu vratolomnim klisurama kako je to tipično u Brseštini. U blizini je čak i mali speleološki dragulj zvan Mala Plava grota do koje valja ljeti zaroniti. Otežani pristup sa strane ceste garantira relativnu samoću na ovom djelu obale.

Nakon obavljene radionice i zasluženog odmora ostaju još samo lijepe želje da Nina i Marko uspiju u svom naumu jedne bolje privrede i života u ovom kamenitom podneblju.”

Autor: Mario Zaccaria


Slika 1. Obnovljeni krajolici u krupnom planu s drona.


Slika 2. Sjeverni dio obnovljenog krajolika.


Slika 3. Istočni dio obnovljenog krajolika.


Slika 4. Obnovljeni krajolik s pastirskom kućom i putem čije smo podzide obnavljali.


Slika 5. Marko Kukolja čisti „ranu“ odnosno ruševinu podzida na putu.


Slika 6. Obnovljeni podzid.


Slika 7. Stanje puta prije obnove.


Slika 8. Stanje puta nakon obnove.


Slika 9. Detalj. Pastirska kućica od debelog suhozida. Imala je krov od slame.


Slika 10. Detalj. Korištenje prirodne stijene za stepenice.


Slika 11. Udubina u živoj stijeni s malo zemlje kao prigodno mjesto za maslinu.


Slika 12. Detalj. Prvi red od žive stijene na koji je kasnije izvorni graditelj postavio suhozid koji služi kao brana protiv erozije zemlje i za pogodnu površinu za poljoprivredu.


Slika 13. Detalj. Suhozidne stepenice „u zraku“.


Slika 14. Detalj. Suhozidna vještina izvornog anonimnog graditelja.


Slika 15. Ručak nakon prvog dana. Prigodna maneštra od fažola s kobasicom. Marko i Nina.


Slika 16. Uvala podno OPG-a Mala Ozida gdje je moguće vidjeti Plavu Malu grotu.


Slika 17. Mesna zadovoljština nakon drugog dana radionice.

Otvoreni natječaji

Svi natječaji

Besplatno se registrirajte

Besplatno se registrirajte

Registrirani korisnici imaju pristup većini naših zaštićenih materijala (ovisno o njihovim ovlastima unutar Grada). Zanimaju li vas koje su druge prednosti registracije?

Česta pitanja

Registrirani korisnici imaju pristup novoj kategoriji "Pitanja i odgovori" gdje mogu postavljati nova pitanja i odgovarati na već postavljena pitanja. Postavljeno pitanje automatski će se i bez moderiranja prikazati u kategoriji Na svako pitanje mogu odgovarati svi registrirani korisnici.

Prijava Registracija