Tehnologije koje niti jedna ozbiljnija lokalna samouprava ne bi smjela dugoročno ignorirati

Očito će umjetna inteligencija biti važna i sve važnija u nadolazećim godinama. Ali nova izvješća i analize pokazuju da su na horizontu i drugi veliki pomaci koje će vlade i lokalne samouprave morati pomno pratiti, ako ne žele zaostajati u razvoju.

U igri su mnogo šire mogućnosti, na koje upozorava i najnovije Deloitteovo izvješće GovTech Trends 2024.

Iako umjetna inteligencija puno obećava, posebno kroz svoje generativne aplikacije, vlade država i uprave gradova će morati pristupiti modernizaciji naslijeđene infrastrukture na holističkiji način, prihvatiti novu računalnu tehnologiju, bolje osnažiti svoje djelatnike i pratiti kontinuiranu evoluciju tehnologija.
Scott Buchholz, glavni tehnološki direktor Deloitteovog odjela za vlade i javne službe, rekao je da se predviđanja o tehnologiji mogu činiti kao neegzaktna znanost, ali opći trendovi obično ostaju istiniti.
“Stvar kod pokušaja predviđanja budućnosti je da je ponekad preciznost pogrešna, ali smjer je točan“, rekao je.

Digitalizacija, digitalizacija, digitalizacija…

Digitalna transformacija unutar lokalne uprave u pravilu je notorno spor i izazovan proces. Situacija koja je pogoršana nedostatkom financiranja, u kojoj se mnogi bore čak i za održavanje naslijeđene i zastarjele IT infrastrukture, a kamoli za njihovu nadogradnju. Dodajte različita očekivanja građana, silose odjela i pretjeranu birokraciju u ovu mješavinu, i ubrzo postaje jasno zašto lokalne vlasti zaostaju za svojim kolegama u svim digitalnim sferama.
U ovom ili onom obliku, digitalna transformacija je tema koja se ponavlja u lokalnoj upravi već desetljećima. Međutim, dijelom i zbog prirode građanskog rada, obično je uključeno više dionika, a dogovori o tome kako najbolje nastaviti s digitalnim inicijativama ne postižu se lako ili brzo.
Kao rezultat toga, službenici lokalne samouprave i građani kojima služe postaju frustrirani sporim napretkom postignutim usvajanjem novih tehnologija, kao što je računalstvo u oblaku – na primjer.
Pametni gradovi će biti sve više digitalizirani, s naprednim tehnologijama kao što su AI, blockchain i Internet of Things (IoT) koje će se koristiti za optimizaciju urbanih usluga i poboljšanje iskustva građana. Oni koji to neće pratiti taj trend, zaostajat će sve više i više.
Digitalizacija gradova je jedna posebna i opširna tema, ali na ovom ćemo mjestu samo reći da nema istinske digitalizacije gradova bez prvotne dubinske analize svih gradskih procesa, a nakon toga digitalizacija tih istih procesa. Kupovanje ovih ili onih softvesrkih rješenja, web ili mobilnih aplikacija, bez sagledavanja šire slike (čitaj: analize samih procesa i njihovih međusobnih interakcija i međuovisnosti), rješavanjem jednog problema obično se stvara više novih. Naposljetku, vrlo se često zbog toga dogodi da se vrlo brzo prestane koristiti kupljeno rješenje jer donosi više štete (financijske i/ili vremenske) nego koristi.
Dakle, pametna, sveobuhvatna i dugoročno planirana digitalizacija gradskih procesa je nulta pozicija od koje bi trebao krenuti svaki grad koji želi svijetlu digitalnu budućnost.

Tehnologije koje treba poznavati, pratiti i koristiti

Blockchain

Slika: Blockchain, izvor benzoix, Freepik

Blockchain je distribuirana baza podataka ili knjiga koju dijele čvorovi računalne mreže. Najpoznatiji su po svojoj ključnoj ulozi u sustavima kriptovaluta za održavanje sigurne i decentralizirane evidencije transakcija, ali nisu ograničeni na upotrebu kriptovaluta.
Blockchain se može koristiti kako bi se podaci u bilo kojoj industriji, pa tako i u lokalnoj samoupravi, učinili nepromjenjivima – izraz koji se koristi za opisivanje nemogućnosti da se mijenjaju.
Budući da ne postoji način da se promijeni blok, potrebno je jedino povjerenje u točku gdje korisnik ili program unosi podatke. Ovaj aspekt smanjuje potrebu za trećim stranama od povjerenja, koje su obično revizori ili drugi ljudi koji povećavaju troškove i čine pogreške.

Kako lokalne vlasti mogu koristiti blockchain tehnologije?

Državne i lokalne vlasti diljem svijeta prihvaćaju kriptovalute i blockchain, tehnologiju koja stoji iza Bitcoina i druge digitalne imovine koja se sada naziva “Web3”. Neki čelnici vjeruju da će blockchain poboljšati kapital i potaknuti inovacije, ali bez pravih pravila, nadzora i prekretnica za mjerenje napretka, te bi se nade mogle izjaloviti.
Budući da su kriptovalute i blockchain relativno nove tehnologije, malo je putokaza kako državne i lokalne vlasti mogu iskoristiti njihov potencijal. Kako bi se donositeljima politika pružili nacrti za odgovorno usvajanje, proučavajte trendove i uobičajene zablude oko Web3. Dosadašnja ozbiljna istraživanja sugeriraju da bi uprave i samouprave zainteresirane za korištenje ove tehnologije trebale razviti temeljno znanje o dva ključna aspekta: razumijevanje slučajeva upotrebe blockchain tehnologija i njihovih učinaka na kapital i ostale aspekte.
Kada se govori o blockchainu, mnogi ljudi misle na popularne kriptovalute, poput Bitcoina. Ovi su tokeni novi oblik digitalne imovine stvorene tehnologijom blockchain u koju ljudi mogu ulagati ili je mogu koristiti kao plaćanje. Godine 2021. Miami i New York surađivali su s programerima na izdavanju kripto tokena specifičnih za njihovo područje.
U svojoj srži, blockchain tehnologija nudi transparentne, provjerljive transakcije u detaljnoj glavnoj knjizi. Unosi u glavnu knjigu lanca blokova vidljivi su svima i ne mogu se mijenjati, što svim korisnicima omogućuje pristup potvrđenoj povijesti transakcija. Potencijalne upotrebe blockchaina lokalne samouprave uključuju učinkovito vođenje evidencije, nadzirano dijeljenje podataka uključujući podatke o zdravstvenoj skrbi, uspostavljanje autorskih prava, pa čak i glasovanje.

Mnogi gradovi diljem svijeta imaju pilot projekte vezane uz blockchain, studijske grupe ili testne inicijative, kao što su:
– aplikacije za vođenje evidencije za ljude koji su ostali bez doma,
– aplikacije za mobilno glasovanje,
– testiranje pilot digitalnog novčanika za pojednostavljenje evidencije i plaćanja gradskih usluga.

Trenutačno se niz vladinih i lokalnih politika blockchaina uvelike razlikuje u opsegu, ciljevima i posljedicama. Neke lokalne vlasti eksperimentiraju s poboljšanjem pružanja javnih usluga, dok druge promiču blockchain i kripto kako bi privukle nove tvrtke. Kreatori politike trebali bi postupati oprezno i razumjeti ove nijanse prije usvajanja novih inicijativa.

Kako će blockchain utjecati na pametne gradove?

Pametni grad koristi informacijsku tehnologiju i podatke za integraciju i upravljanje fizičkom, društvenom i poslovnom infrastrukturom kako bi pojednostavio usluge svojim stanovnicima, a istovremeno osigurava učinkovito i optimalno korištenje dostupnih resursa. U kombinaciji s tehnologijama, internetom stvari, računalstvom u oblaku i blockchain tehnologijom, vlade i lokalne samouprave mogu pružiti inovativne usluge i rješenja svojim građanima.
Blockchain može pružiti mehanizam za stvaranje sigurne infrastrukture za upravljanje tim funkcijama. Točnije, može pružiti sigurnu interoperabilnu infrastrukturu koja omogućuje svim uslugama i funkcijama pametnog grada da rade izvan trenutno zamišljenih razina. Primjeri korištenja tehnologije u Europi je projekt Plan B švicarskog grada Lugana.

Gradske uprave i metaverzum

Slika: Gradovi u metaverzumu rješavaju stvarne probleme by Techonomy

Prema podacima istraživanja globalne tehnološke obavještajne tvrtke ABI Research gotovo 700 gradova će do 2030. koristiti neki oblik metaverzum infrastrukture. es/ U mnogim slučajevima, tehnologija će se koristiti kao proširenje postojećih urbanih digital twin platformi i rješenja.
Iako je pompa oko metaverzuma možda donekle zamrla u posljednjih nekoliko godina jer su tvrtke koje su ga promovirale preusmjerile svoje investicije na druge inicijative, mnoga od osnovnih načela koja stoje iza njega još uvijek su na snazi, poput korištenja tehnologije virtualne i proširene stvarnosti i pružanja impresivnih iskustava za svoje korisnike.

Studije slučaja i primjeri ranih urbanih metaverzuma uključuju:
Metaverse Seoul: državne usluge (porezna pomoć); 3D okruženja; korisnički bazirani avatari; virtualni multi-office komunikacijski alati; urbano igranje; programi virtualnog obilaska
Tampere Metaverse Vision 2040: urbani razvoj i planiranje; upravljanje radnom snagom; dobrobit građana, jednakost, obrazovanje i zdravstvena zaštita; klimatske akcije i održivost; urbano upravljanje; virtualno istraživanje grada
Projekt Rimske napredne četvrti: razvoj novih lanaca opskrbe energijom; modeliranje energetskih distrikta (Eni, Acea, Autostrade per l’Italia, Bridgestone, Cisco, Gruppo FS, NextChem)
Maxar Technologies (Synth3D): Digitalni blizanac koji omogućuje besprijekornu simulaciju, vizualizaciju i AR/VR iskustva hiperrealističnih 3D okruženja temeljenih na satelitskim slikama za pametne gradove.

AI – umjetna inteligencija

Slika: AI, umjetna inteligencija, Izvor WangXiNa, Freepik

Generativna umjetna inteligencija (AI) je grana umjetne inteligencije koja se bavi stvaranjem originalnog sadržaja poput slika, glazbe, teksta ili čak videa. Umjesto da se temelji na unaprijed programiranim pravilima ili zadanim podacima, generativna AI koristi algoritme dubokog učenja i neuronske mreže kako bi naučila iz uzoraka i generirala nove, autentične rezultate.
Ukratko, generativna AI je tehnologija koja omogućuje stvaranje originalnih sadržaja, a važno je biti svjestan njezinog potencijala i utjecaja. To nam omogućuje iskoristiti inovacije, razumjeti njene primjene u društvu i razviti smjernice za odgovornu upotrebu.
U 2023. došlo je do eksplozije interesa i pompe oko umjetne inteligencije, posebno njezinog potencijala da vlade i lokalne samouprave učini učinkovitijima. Generativna umjetna inteligencija mogla bi pomoći u ublažavanju nekih običnijih zadataka koje zaposlenici moraju obavljati i omogućiti im da se usredotoče na veće zadatke.
Korištenje generativne umjetne inteligencije moglo bi stvoriti povećanje produktivnosti od 1,75 bilijuna američkih dolara godišnje u javnom sektoru na globalnoj razini do 2033. godine, navodi se u novom izvješćuBoston Consulting Groupa (BGC).
Izvješća pokazuju da se od državnih i gradskih vlasti očekuje da provedu više pilot inicijativa za testiranje mogućnosti generativne umjetne inteligencije i da nauče kako je sigurno i pouzdano koristiti. Rečeno je i da je sposobnost generativne umjetne inteligencije da pomogne upravama pronaći odgovore na pitanja o postojećim politikama, sažeti velike dokumente ili podatke i predložiti sadržaj za pregled među najboljim potencijalnim slučajevima upotrebe.

Slučajevi upotrebe AI

Prema analitičarima, najveći potencijalni trenutni generativni slučajevi upotrebe umjetne inteligencije za javni i lokalni sektor uključuju sažimanje dokumenata i sastanaka, pregled i izradu nacrta ugovora o nabavi, interakciju s građanima i poduzećima te razvoj i testiranje softverskog koda.
Međutim, izvješća utvrđuju da još nisu stvoreni uvjeti da se mogu koristiti generativnu umjetnu inteligenciju u velikim količinama. Ističu se rizici vezani uz točnost, pouzdanost i kontrolu, privatnost i povjerljivost, pristranost i vlasništvo nad intelektualnim vlasništvom koji se moraju riješiti prije nego što se puni potencijal generativne umjetne inteligencije može ostvariti u javnom i lokalnom sektoru.
Nekoliko gradova i država počelo je eksperimentirati s generativnom umjetnom inteligencijom i uvelo smjernice za osoblje. U Europi etička uporaba umjetne inteligencije ima posebno važnu ulogu, što je također posljedica strogih smjernica kontinenta o zaštiti podataka i privatnosti. Amsterdam, London i Kopenhagen središta su AI inicijativa koje sežu od registara građana do izračuna teretnog prometa, prepoznavanja lica koje provodi policija ili upravljanja zelenim krovovima.

Digitalni blizanci

Slika: Welington razvija podzemni digitalni blizanac

Na temelju sustava informacijske tehnologije digitalne identifikacije, automatizirane percepcije, umrežene veze, uključivog računalstva, inteligentne kontrole i usluga platforme, digitalni grad blizanac koji odgovara fizičkom gradu ponovno se stvara u digitalnom prostoru, s holografskom simulacijom, dinamičkim nadzorom, u stvarnom vremenu dijagnoza i točno predviđanje stanja fizičke gradske cjeline u stvarnom okruženju. Pojednostavljeno – digitalni blizanac je replika (dijela) stvarnog grada u virtualnom, digitalnom svijetu.
Digitalni grad blizanac nudi model urbanog planiranja i izgradnje za budući održivi razvoj koji učinkovito kombinira inovacije u digitalnoj tehnologiji s urbanim operativnim mehanizmima i pruža izvediv put za urbanu nadogradnju. Preciznim mapiranjem, virtualno-stvarnom integracijom i inteligentnim povratnim informacijama fizičkih i digitalnih gradova, promiče sigurnije, učinkovitije urbane aktivnosti i praktičnije i inkluzivnije svakodnevne usluge, te pomaže u stvaranju održivih okruženja s niskim udjelom ugljika.

Digitalni blizanci omogućuju simulaciju planova prije njihove provedbe, otkrivajući probleme prije nego što postanu stvarnost. Na primjer, arhitektonski aspekti koji se mogu planirati i analizirati pomoću digitalnih alata uključuju stanovanje, antene za bežične mreže, solarne ploče i javni prijevoz.
Gradsko vijeće Wellingtona na Novom Zelandu odobrilo je prošle godine inicijativu za izradu digitalne karte ukopane infrastrukture. kao što su vodna infrastruktura, telekomunikacijski kabeli i plinske cijevi. Cilj je izgraditi sustav i prateće politike usklađenosti koji se mogu proširiti na cijeli Novi Zeland.
Dublin koristi digitalni blizanac za odlučivanje o najboljoj strategiji za rekonstrukciju zgrada. Gradsko vijeće Dublina udružilo se s tvrtkom za zaštitu okoliša IES na projektu digitalnog blizanca koji ima za cilj utvrditi kako se obnova društvenih stanova može učinkovito dekarbonizirati. Tvrtka je modelirala tri stambene zgrade u središtu grada koristeći digitalnu tehnologiju blizanaca i procijenila puni utjecaj ugljika i učinkovitost četiriju strategija obnove. Studija je pokazala da se većina potrošene energije koristila za grijanje prostora i vode, a informacije su pomogle vijeću identificirati strategije za rekonstrukciju koje bi mogle smanjiti emisije ugljika povezane s tim korištenjem.

Umjesto zaključka

Ove navedene tehnologije su samo kap u moru tehnologija koje se sve više koriste u modernom svijetu i u naprednim urbanim sredinama. Vrlo često, posebno u našim sredinama, umjesto traženja načina kako nešto učiniti možemo vidjeti kako se traže izgovori (npr. „nemamo novaca za…).
Vrlo je važno gledati na ove i druge tehnologije kao na investiciju, umjesto kao na trošak. A to ne ide bez leadershipa, hrabrosti i vizije.
Pametnim investiranjem u prave tehnologije u pravim projektima, može se ostvariti nemjerljiva dugoročna korist.
U nekim sljedećim tekstovima opisat ćemo svaku od ovih tehnologija podrobnije, te navesti brojne primjere dobre prakse iz svih krajeva svijeta.

Autor: Dražen Keresteny, mag. ing. el., Alarmautomatika