Udruga gradova zatražila povećanje praga za raspolaganje imovinom

Prijedlogom se također precizira primjena ove odredbe u pogledu upravljanja likvidnošću proračuna.

Odredbama članka 48. Zakona propisane su ovlasti i ograničenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana po pitanju stjecanja i otuđivanja nekretnina i pokretnina jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugom raspolaganju imovinom u skladu s ovim Zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima. Sukladno navedenom članku Zakona općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno drugom raspolaganju imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može odlučivati najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te drugo raspolaganje imovinom mora biti planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom. Za iznose iznad navedenih vrijednosti, kako je propisano ovim Zakonom, odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

S obzirom na promjene vrijednosti nepokretne i druge imovine u razdoblju proteklih 12 godina kada su utvrđeni citirani iznosi za raspolaganje imovinom potrebno je novelirati citirani članak na način da se omogući učinkovito upravljanje imovinom jedinica lokalne samouprave. Postojeće normativno rješenje u bitnom ograničava učinkovitost raspolaganja imovinom na način da je za raspolaganje bagatelnom imovinom potrebno sazivati sastanke općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština ili Skupštine Grada Zagreba.

Ekstenzivnim tumačenjem članka 48. Zakona u praksi je otežano upravljanje likvidnošću jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pogledu kratkoročnog zaduživanja koje je propisano člankom 119. Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 144/21). Sukladno navedenoj odredbi Zakona o proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zaduživati isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza, a što je osobito važno u pogledu provedbe projekata sufinanciranih sredstvima fondova Europske unije. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zadužiti najduže do 12 mjeseci, bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova.

Suprotno kratkoročnom zaduživanju je oročavanje viška sredstva. Oročavanje viška sredstava nije raspolaganje imovinom nego upravljanje raspoloživim novčanim sredstvima pažnjom dobrog gospodara i u nadležnosti je izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, člankom 14. Zakona o proračunu propisano je da se sredstva planirana u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskom planu njihovih proračunskih korisnika koriste u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Osim toga, člankom 93. Zakona o proračunu propisano je da raspoloživim novčanim sredstvima na računima proračuna upravlja načelnik, gradonačelnik odnosno župan poštujući načela sigurnosti, likvidnosti i isplativosti ulaganja. Istim člankom Zakona također je propisano da se ta novčana sredstva mogu polagati u kreditnu instituciju te ulagati u vrijednosne papire Republike Hrvatske na temelju odluke koju donosi načelnik, gradonačelnik odnosno župan, ali se ne smiju ulagati u dionice i udjele pravnih osoba.

Odredbe propisane člankom 48. Zakona negativno utječu na sposobnost izvršnog tijela da učinkovito, ekonomično i djelotvorno raspolaže sredstvima tijela koje vodi stoga predlažemo izmjenu i dopunu odredaba članka 48. Zakona na način da se one ne primjenjuju na upravljanje sredstvima koja su planirana u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i sredstvima navedenima u odluci o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jer su ta dva akta (proračun i odluka o izvršavanju proračuna) usvojena od predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ova odredba posebice se odnosi na iznos sredstava kratkoročnog zaduženja iznad, ovim Zakonom, propisanog iznosa. Sredstva kratkoročnog zaduživanja, sukladno posebnim propisima, nisu izvor financiranja i ne planiraju se u proračunu, ali se iznos sredstava kratkoročnog zaduženja iznad, ovim Zakonom, propisanog iznosa navodi u odluci o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Proračun i odluku  o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi predstavničko tijelo jedinice, ali je izvršavanje proračuna i provedba odluke o izvršenju proračuna u nadležnosti izvršnog tijela odnosno općinskog načelnika, gradonačelnika i župana. Kratkoročno zaduživanje služi jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava planiranih u proračunu i dospijeća obveza te se stoga ne smatra raspolaganjem imovinom.

Predložena izmjena i dopuna članka 48. Zakona, koju smo dostavili Ministarstvu, povećala bi učinkovitost i autonomiju lokalnih vlasti u upravljanja likvidnošću proračuna te omogućila učinkovito, ekonomično i djelotvorno raspolaganje sredstvima proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je u nadležnosti izvršnog tijela jedinice.