Europski tjedan regija i gradova i plenarna sjednica OR-a obilježeni raspravama o energetici, klimi i Kohezijskoj politici
Hrvatsko izaslanstvo u punom je sastavu sudjelovalo na 151. zasjedanju Europskog odbora regija (OR) koje se odvija u okviru 20. izdanja najvećeg europskog događaja za dionike Kohezijske politike koji je ove godine okupio gotovo 18.000 posjetitelja na 300 predavanja, radionica i okruglih stolova. Europski tjedan regija i gradova trajat će do četvrtka, 13. listopada.
Radni dio plenarne sjednice Europskog odbora regija počeo je izlaganjem predsjednika Cordeira koji je predstavio Izvješće o stanju regija i gradova u 2022. godini. Očekivano, zajednička tema su bili napori lokalne i regionalne samouprave da uštede na energiji, da se nose s porastom cijena i smještajem izbjeglica iz Ukrajine. Iskazana je potreba za europskom solidarnosti s onima koji snose najveći teret. U tom pogledu kreće i nova inicijativa saveza za kohezijsku politiku! Nužna je teritorijalna dimenzija kohezijske politike koja će i dalje biti usmjerena na smanjenje regionalnih nejednakosti. Višegodišnji proračun Europske unije mora biti razvojni, a gradovi i regije moraju biti uključeni u izradu politika jer u suprotnom neće postojati učinkoviti instrumenti koji mogu adresirati izazove i probleme na lokalnoj razini. Prilagodba i odgovor na klimatsku krizu, kao i očuvanje i obnova okoliša, ključni elementi u izgradnji otpornijih i održivijih društava i gospodarstava te da mjere odgovora u tu svrhu treba osmisliti na lokalnoj razini, u skladu s posebnim potrebama i značajkama teritorija. Izvješće naglašava ulogu digitalne transformacije kao međusektorskog elementa u prevladavanju digitalnog jaza u Europi i potrebu za digitalnom kohezijom.
Na 151. sjednici OR-a hrvatski članovi ponovno su bili aktivni, sa zabilježenim intervencijama Željka Turka, predsjednika Udruge gradova i gradonačelnika Zaprešića te Marka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade. Župan Dobroslavić predstavio je mišljenje Ususret makroregionalnoj strategiji na Sredozemlju u kojem je ponovljeno da se makroregionalne strategije temelje na načelu višerazinskog pristupa te imaju ključnu ulogu u jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije i njezina bliskog susjedstva. Nedavne antropogene promjene u okolišu utječu na sve mediteranske podregije te glavni pokretači promjena uključuju klimu, rast stanovništva, onečišćenje, neodržive prakse korištenja zemljišta i mora te neautohtone vrste, a u većini područja pogođeni su i prirodni ekosustavi i sredstva za život ljudi. Usvojeno mišljenje poziva Europsko vijeće da predloži Europskoj komisiji u 2022. godini razvijanje makroregionalne strategije za Sredozemlje s akcijskim planom koji će omogućiti Vijeću i Europskom parlamentu odobrenje strategije u drugoj polovici 2023. tijekom španjolskog predsjedanja.
Usvojeno je i mišljenje o ulozi gradova i regija EU-a u obnovi Ukrajine kojim je OR ponovio svoju punu potporu Ukrajini suočenoj s valom smrtonosnih napada koje je Rusija pokrenula 10. listopada na civilna područja i infrastrukturu u gradovima diljem Ukrajine. Usvojen je opsežan skup preporuka čiji je cilj osigurati da se regije i gradovi EU-a mogu učinkovito i duboko uključiti u obnovu Ukrajine. U mišljenju Odbora naglašava se da treba usmjeriti “poseban fokus” na osiguravanje da proces obnove također ubrza prijelaz Ukrajine na zelenije i održivije gospodarstvo.
U sektoru prometa, Odbor regija na ovom je zasjedanju usvojio Smjernice za razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T) te Novi okvir EU-a za gradsku mobilnost kojima se poziva na bolja pravila i odgovarajuća financijska sredstva za povezivanje teritorija EU-a kroz pristupačne i održive prometne mreže i za razvoj pristupačnih urbanih prometnih sustava bez štetnih emisija. Emisije CO2 iz transportnog sektora, posebno iz osobnih automobila i kombija, čine trećinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU. Omogućavanjem infrastrukture za mobilnost s niskim i nultim emisijama, TEN-T će igrati glavnu ulogu u postizanju klimatskih ciljeva Europskog zelenog dogovora i Pariškog sporazuma. Lokalne i regionalne vlasti istaknule su društveno-ekonomske prednosti prekograničnih projekata na svojim teritorijima, ali su naglasile da TEN-T mora uzeti u obzir raznolikost izazova s kojima se regije EU-a suočavaju.
Drugi dan plenarnog zasjedanja bio je posvećen raspravi o sudjelovanja predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti na 27. Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP27), raspravi o budućnosti Europe koju je otvorila povjerenica Dubravka Šuica te raspravi o novom savezu za Koheziju za suočavanje s novim izazovima koju je vodila povjerenica Elisa Ferreira.
Također, članovi OR-a usvojili su mišljenja o reviziji upravljanja schengenskim područjem te mišljenje o 8. izvješću o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji. Izvješće pokazuje da Kohezijska politika uspijeva smanjiti regionalne nejednakosti, ali novi problemi poput pandemije i rata negativno utječu na proces konvergencije. Preporuka je da se u budućnosti EU oslanja više na lokalnu ekspertizu te da se jače poradi na lokalnim i regionalnim inovacijama.
Za više informacije predlažemo da posjetite stranice s novostima Europskog odbora regija.
U okviru aktivnosti Europskog tjedna regija i gradova, u Bruxellesu su se našle i delegacije Slavonije, Baranje i Srijema te Dubrovačko-neretvanske županije, koje su na marginama događanja susreli članove hrvatskog izaslanstva u Europskom odboru regija i popričali o aktualnostima i mogućnostima poboljšanja komunikacije i međusobne suradnje.