#GoGreenSchool: OŠ Kurilovec u Velikoj Gorici – primjer održivosti i inovacija

Održivi razvoj u Hrvatskoj – naša prilika i obveza

Desetljeće članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji ne označava samo političku integraciju, već i sudjelovanje u oblikovanju i provođenju zajedničkih politika koje oblikuju našu budućnost. Kroz aktivno učešće u kreiranju ključnih dokumenata, poput Europskog zelenog plana i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), Hrvatska je preuzela obveze koje su temelj za održivi razvoj i klimatsku otpornost. Ističući Program razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, postavljamo temelje za budućnost koja vrednuje i štiti naše prirodne i ljudske resurse.

Zelena infrastruktura integrirana je u NPOO, a usmjerena je na stvaranje održivih, sigurnih i zdravih urbanih područja. Ključne smjernice uključuju:

• razvoj zelene infrastrukture kao temelja urbanog prostora,
• implementaciju rješenja koja se temelje na prirodi (eng. Nature Based Solutions) za održiviju gradsku infrastrukturu,
• poboljšanje kvalitete života i očuvanje prirodnih resursa kroz inovativne graditeljske prakse,
• podršku ciljevima EU-a za održivi razvoj i klimatske promjene.

Održivi razvoj više nije izbor, već nužnost. Integracija mjera zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja u naše zajednice ključna je za zaštitu okoliša, poboljšanje kvalitete života i osiguranje prosperiteta budućih generacija. Sada je vrijeme da djelujemo odlučno, bez odgađanja. Unatoč većim početnim troškovima, zelena infrastruktura i kružno gospodarenje donose brojne dugoročne dobrobiti koje daleko nadmašuju početne investicije. Ovo između ostalog uključuje smanjenje potrošnje energije, poboljšanje kvalitete zraka, poticanje bioraznolikosti i pružanje edukativnih resursa za mlade generacije. Ove dobrobiti čine održivi razvoj ne samo ekološki odgovornim izborom, već i ekonomski isplativim ulaganjem. Primjena zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja pruža opipljive i neopipljive dobrobiti, uključujući ekonomske uštede, poboljšanje javnog zdravlja, edukaciju mladih i očuvanje prirode. Ove inicijative ne samo da nas približavaju ciljevima Europskog zelenog plana, već i osiguravaju da Hrvatska bude zdrava, održiva i otporna zemlja, spremna za izazove budućnosti.

Naša obveza prema održivom razvoju je jasna. Korištenjem sredstava dostupnih kroz EU fondove i usklađivanjem s europskim ciljevima, imamo priliku ne samo ispuniti naše obveze, već i postati primjer dobre prakse u očuvanju našeg planeta za buduće generacije. Ovo je put kojim moramo ići – put koji zahtijeva hrabrost, inovaciju i predanost svih uključenih strana.

OŠ Kurilovec, Velika Gorica – Inovacije i održivost

S ciljem ostvarivanja uvjeta za jednosmjensku nastavu na svom području, Grad Velika Gorica, predvođen gradonačelnikom Krešimirom Ačkarom i njegovim timom, pokrenuo je aktivnosti za realizaciju nove OŠ Kurilovec s trodijelnom sportskom dvoranom i vanjskim sadržajima. Kapacitet osnovne škole je 24 razredna odjeljenja, od toga 12 razreda razredne nastave i 12 razreda predmetne nastave, te dodatna 4 posebna razredna odjeljenja za djecu s teškoćama u razvoju, sveukupno 692 učenika. Trenutna procjena ulaganja, u sklopu idejnog rješenja, se kreće oko 29 milijuna eura, a najveći dio sredstava osigurat će se kroz NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti). U pripremi je dokumentacija o nabavi za izradu preostalih faza projektne dokumentacije (glavni/izvedbeni projekt).  Prema najavama, prvi učenici u OŠ Kurilovec ući će u jesen 2026. godine.

Ovaj hrabar korak gradske uprave Velike Gorice, nije samo doprinos edukaciji mladih generacija, već i izražavanje snažne posvećenosti održivom razvoju i inovacijama u gradnji obrazovnih institucija. OŠ Kurilovec u Velikoj Gorici predstavlja vrhunac te posvećenosti, gdje inovativna arhitektura susreće održive prakse za stvaranje prostora koji inspirira kako učenike, tako i zajednicu.

Zeleni krovovi i pročelja ne samo da estetski obogaćuju školu, već igraju ključnu ulogu u regulaciji temperature i promicanju biološke raznolikosti. Energetski učinkoviti sustavi, poput dizalica topline i fotonaponskih sustava, te sustava za sakupljanje kišnice odražavaju predanost smanjenju ekološkog otiska i promicanju održivog upravljanja resursima. U sklopu škole, nalazi se i kompostana, gdje se ostaci hrane pretvaraju u kompost koji se koristi u školskom vrtu, čime se zatvara krug prirodnog recikliranja.

Škola maksimalno iskorištava prirodne resurse, pri čemu sakupljena kišnica služi za navodnjavanje školskog vrta, dodatno smanjujući potrebu za vanjskom vodom. Kućice za ptice i hoteli za kukce strateški su postavljeni po cijelom školskom okolišu, pružajući sigurna skloništa i podržavajući biološku raznolikost.

S obzirom na planiranu jednosmjensku nastavu (većina nastave u jutarnjim satima), većina učionica je orijentirana na istok, kako bi se maksimalno iskoristila prirodna svjetlost. Natkriveno parkiralište za romobile i bicikle, zajedno s punjačima za električna vozila, potiču cijelu zajednicu na razmišljanje o alternativnim, ekološki prihvatljivim načinima prijevoza.

Školski vrtovi i vanjske učionice nude učenicima široki spektar mogućnosti za praktično učenje o prirodi i održivom razvoju, ali njihova uloga se tu ne zaustavlja. Izvan školskog kalendara, tijekom vikenda i školskih praznika, ovi vanjski prostori transformiraju se u središte lokalne zajednice koje potiče druženje, igru i interakciju među svim generacijama. Zahvaljujući pažljivo osmišljenoj ekološkoj vanjskoj rasvjeti, pristupačnost i sigurnost ovih prostora osigurana je i u kasnovečernjim satima.

Trodijelna sportska dvorana postaje centar sportskog života lokalne zajednice, otvarajući svoja vrata za treniranje, natjecanja i rekreaciju. Ovo je mjesto gdje se korisnici okupljaju ne samo za školske aktivnosti, već i za sportske događaje koji privlače članove zajednice, stvarajući atmosferu zajedništva i pripadnosti. Tako škola postaje centar gdje se kultivira zdrav duh, tjelesna aktivnost i socijalna interakcija, odražavajući vrijednosti održivog razvoja i inkluzije.

OŠ Kurilovec nije samo obrazovna institucija; to je živi laboratorij za održivi razvoj, mjesto gdje se mlade generacije uče živjeti u skladu s prirodom. Kroz ovaj pristup, škola postaje izvor inspiracije, ne samo educirajući, već i motivirajući učenike da postanu svjesni i odgovorni građani budućnosti. Ovim projektom, pokreće se ‘zelena revolucija’, gdje obrazovanje susreće održivost, inspirirajući generacije koje dolaze, da misle, djeluju i žive zeleno.

Važnost i uloga inkluzivnog pristupa

Uvođenjem specijaliziranih razreda i prilagođenih prostora, OŠ Kurilovec osigurava da svako dijete ima pristup kvalitetnom obrazovanju u poticajnom i podržavajućem okruženju. Ova praksa odražava duboko razumijevanje važnosti inkluzije, koja je ključna za razvoj empatije, razumijevanja i socijalne kohezije među svim učenicima.

U OŠ Kurilovec, četiri posebna razredna odjela za djecu s poteškoćama u razvoju omogućuju prilagođeni pristup i integraciju u redovni obrazovni sustav. Takvo okruženje potiče inkluziju i razumijevanje među svim učenicima, promičući model obrazovanja koji je pristupačan i prilagodljiv svim učenicima.

Osim toga, nastavnici su inspirirani prostranim i multifunkcionalnim prostorima škole u osmišljavanju i vođenju raznolikih grupe i aktivnosti koje potiču učenike na istraživanje i uključivanje. Grupa za robotiku, dramska grupa, eko-klub, mladi matematičari, mladi umjetnici, grupa za vrtlarenje i hortikulturu, znanstveni klub, sportske grupe, glazbena i plesna grupa, grupa za informatiku i digitalne tehnologije, debatni klub samo su neki primjeri aktivnosti koje obogaćuju školski život. Prostrani hodnici i PVN (prostor za više namjena) s tribinama u OŠ Kurilovec postaju dinamične pozornice za umjetničke, znanstvene i sportske aktivnosti, potičući zajedništvo i kreativnost. Vanjski prostori škole, poput sportskih igrališta i vježbališta, postaju središta za druženje, igru i učenje, ističući školu kao sigurno i održivo mjesto za učenike i zajednicu.

OŠ Kurilovec postaje više od obrazovne ustanove; ona je mjesto gdje se buduće generacije uče kreativnosti, odgovornosti i svjesnosti svoje uloge u društvu i okolišu, pritom ističući važnost inkluzije i pristupačnosti za sve.

Zaključak

Naša obveza prema integraciji zelenih rješenja u urbane sredine kroz arhitekturu, nije samo odgovor na trenutne ekološke izazove, već i investicija u zdravije, otpornije i održivije zajednice. Sve uključene strane imaju priliku i odgovornost redefinirati kako gradimo, živimo i dijelimo prostor u kojem se krećemo. Pozivamo sve dionike, od lokalnih vlasti do građana, da zajedno radimo na ostvarivanju ovog cilja, koristeći dostupna sredstva i znanja kako bismo transformirali naše gradove u model održivog razvoja. Posebnu ulogu u ovom procesu imaju gradonačelnici, koji svojom vizijom i odlučnošću mogu pokrenuti ključne projekte i inicijative, postavljajući temelje za održivu budućnost svojih gradova. Njihova sposobnost da prepoznaju i iskoriste prilike koje nudi financiranje iz EU fondova ključna je za realizaciju projekata koji ne samo da odgovaraju na lokalne potrebe, već i promiču principe održivog razvoja.

Pozivamo struku, od arhitekata i urbanista do konzervatora, da zajedno tražimo načine kako integrirati zelena rješenja u našim gradovima, čuvajući njihovu povijesnu baštinu, a istovremeno odgovarajući na suvremene ekološke izazove. Javnost, s druge strane, treba biti uključena u dijalog i donošenje odluka, osiguravajući da razvoj gradova odražava zajedničke vrijednosti i težnje građana.

Edukacija o važnosti zelene infrastrukture i njezinih dobrobiti mora postati prioritet. Uključivanje edukativnih programa o održivosti u škole i lokalne zajednice, te promicanje zelenih inicijativa kroz medije i javne kampanje, mogu pomoći u izgradnji kulture svjesnosti i odgovornosti prema okolišu.

Stajalište koje danas zauzmemo prema održivom razvoju i zelenoj infrastrukturi odredit će budućnost našeg društva. Ne postoji “plan B” – jedini put naprijed je onaj koji vodi prema održivosti, zdravijim gradovima i otpornijim zajednicama.

Kao članica Europske unije, Hrvatska ne samo da ima priliku, već i obvezu sudjelovati u ostvarivanju ciljeva zajedničkih europskih politika. Ulaganje u zelenu infrastrukturu i održivi razvoj nije trošak, već investicija u našu zajedničku budućnost. Sada je vrijeme da djelujemo, inspirirani primjerima iz Europe, ali vođeni našim lokalnim potrebama, mogućnostima i vizijom. Trebamo iskoristiti trenutak, udružiti snage i zajedno krenuti putem koji ne samo da osigurava naš opstanak, već i obogaćuje naše živote.

Svaki korak koji napravimo prema zelenijoj i održivijoj Hrvatskoj – korak je prema boljem, pravednijem i zdravijem društvu.

Neka ovaj poziv na akciju bude početak nove ere u kojoj zajedno gradimo zelenu budućnost, jer zaista, alternativa ne postoji.

Autor: dr.sc. Boris Iharoš dipl. ing. arh., MBA

Odbor za održivi razvoj i EU projekte, HKA