Nacrt prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. i Akcijskog plana

Proces tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu je kontinuiran i dugotrajan, zahvaća cjelokupno društvo i gospodarstvo. Proces tranzicije treba biti promišljen i prilagođen mogućnostima i raspoloživim resursima. Niskougljična strategija stvara sinergiju s konceptom razvoja novih zelenih poslova i ekonomije, konceptom kružnog gospodarstva u kojem se resursi koriste maksimalno,  nastanak otpada se svodi na najmanju moguću mjeru.

Gradovi sve više postaju središta odvijanja gospodarskih i društvenih aktivnosti kao posljedica kontinuirane urbanizacije i rastućeg trenda tranzicije društava u gospodarstva intenzivne primjene znanja. Kao posljedica ovih promjena u gradovima raste potrošnja resursa, što neizbježno dovodi i do porasta emisije. Instrumenti javnih politika za ublažavanje klimatskih promjena na lokalnoj i regionalnoj razini mogu uključivati sljedeće:

• razvoj „pametnih gradova“ i primjena integriranih tehnoloških za kvalitetnije javne usluge građanima, bolje iskorištenje resursa i manji utjecaj na okoliš;
• izrada program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja;
• Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju uz prateću primjenu mjera održivog energetskog razvoja;
• Povelja o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine;
• inovacije u alternativnim oblicima energije, javnom prijevozu, logistici i planiranju,
• povećanje energetske efikasnosti zgrada i naseljenih područja, povećanje udjela obnovljivih izvora energije te podizanje ukupne efikasnosti i održivosti sustava u gradovima.

Važan element u provedbi Strategije je kako osigurati potrebna sredstva za financiranje planiranih mjera. Procjenjuje se da će trošak hrvatskog društva za put prema niskougljičnom razvoju biti od 38,65 do 65,92 mlrd. kuna u razdoblju od 2021. do 2030. godine, odnosno od 107,09 do 167,95 mlrd. kuna u razdoblju od 2031. do 2050. godine.

Ulaganja u niskougljične projekte trebaju biti ekonomski dugoročno održiva. Javni izvori financiranja neće biti dostatni, potrebno je naći instrumente za mobilizaciju privatnih sredstva za ulaganje u poslove koji doprinose niskougljičnoj strategiji i gospodarskom rastu. U tome će financiranje iz fondova EU-a u ciklusu 2021-2027 igrati važnu ulogu. Novu perspektivu u financiranja otvara Europski zeleni plan koji definira izradu plana ulaganja za održivu Europu s dodatnim sredstvima za klimatske aktivnosti i prijedlogom novih instrumenata financiranja na nacionalnim razinama.

Niskougljična strategija prepoznaje da je održivi razvoj ravnoteža između gospodarskog rasta, zaštite okoliša i društvenog razvoja. Prijedlogom Akcijskog plana za provedbu Niskougljične strategije predlaže se 98 prioritetnih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova, za razdoblje od 2021. do 2025. godine, i za različite sektore.

Predložene Mjere koje se tiču jedinica lokalne samouprave uključuju:

• Program energetske obnove zgrada javnog sektora;
• Program energetske obnove javne rasvjete;
• Informiranje o energetskoj učinkovitosti;
• Prostorno-planski preduvjeti za korištenje OIE;
• Promicanje integriranog i inteligentnog prometa i razvoj infrastrukture za alternativna goriva;
• Sprječavanje nastajanja i smanjivanje količine krutog otpada;
• Povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog krutog otpada;
• Osiguravanje sustava obrade i korištenja odlagališnog plina;
• Smanjenje količine odloženog biorazgradivog otpada;
• Korištenje bioplina za proizvodnju biometana, električne energije i topline;
• Poticanje osnivanja regionalnih energetskih i klimatskih agencija i izgradnja kapaciteta;
• Izrada Akcijskih planova energetski i klimatski održivog razvitka gradova i općina;
• Unaprjeđenje održivosti urbanih sredina;
• Zelena javna nabava;

Prijedlog nacrta Strategije i nacrta Akcijskog plana možete preuzeti s označenih poveznica. Vaše prijedloge i komentare na predložene dokumente možete dostaviti na službeni e-mail Udruge gradova do srijede 18. ožujka u 12 sati.