Pomorski redari – novi/stari službenici u jedinicama lokalne samouprave

Stupanjem na snagu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 83/2023), koji je stupio na snagu 29.07.2023., jedinice lokalne samouprave susreću se s brojnim novostima i obvezama koje im donosi novi Zakon.
S obzirom da je ZPDML donesen u ljeto 2023.g., nakon čega je bilo potrebno donijeti i određene provedbene akte (pravilnike i uredbe), tek početkom 2024.g. jedinice lokalne samouprave susreću se s brojnim izazovima u primjeni novog Zakona. Upravo je jedan od tih izazova ustrojavanje pomorskih redara, kao novih službenika JLS, koji bi trebali provoditi nadzor nad provedbom reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi.

Naime, očito je intencija zakonodavca bila uz dosadašnje ovlaštenike za obavljanje poslova nadzora na pomorskom dobru, a to su inspektori lučke kapetanije i inspektori pomorskog dobra i drugi ovlašteni službenici resornog ministarstva, proširiti krug osoba koje će nadzirati red na pomorskom dobru, jer dosadašnji rezultati (ne)provednih nadzora očigledno nisu osigurali adekvatnu i potpunu zaštitu pomorskog dobra, kao našeg najvećeg bogatstva i jednog od naših najvažnijih resursa. Iz godine u godinu svjedoci smo brojnih uzurpacija i nezakonitih radnji na pomorskom dobru s čime se dosadašnji ovlaštenici provedbe inspekcijskog nadzora, što zbog potkapacitiranosti, a što zbog dislociranosti, nisu mogli uspješno nositi. Upravo je to bila misao vodilja da se novim Zakonom proširi krug ovlaštenika za obavljanje poslova nadzora na pomorskom dobru i na službenike jedinica lokalne samouprave. Na taj način bi se, svakodnevnom prisutnošću pomorskih redara kao ovlaštenika nadzora, osigurala veća zaštita pomorskog dobra u smislu prava na opću upotrebu pomorskog dobra, sprječavanje nezakonitog postupanja, samovlasnog zauzeća, devastacije pomorskog dobra i nezakonitog nasipavanja.

Dakle, od ovog ljeta sve su oči uprte upravo na pomorske redare, od kojih se, u najmanju ruku očekuje uvođenje reda i zaštita pomorskog dobra, redovitim, ažurnim i nadasve učinkovitim postupanjem, što kod dosadašnjih ovlaštenika nadzora očito nije bio slučaj.
U nastavku ćemo se detaljnije osvrnuti na postupanje i ovlasti pomorskih redara, njihovo stručno usavršavanje, ali i mogućnost sistematiziranja radnog mjesta pomorskog redara u osobi komunalnog redara, odnosno postojećih službenika JLS.

Odluka o redu na pomorskom dobru

U svrhu uvođenja reda na pomorskom dobru novi Zakon je propisao obvezu JLS-ima donošenja odluke o redu na pomorskom dobru, kojom bi se detaljno regulirala pravila ponašanja na pomorskom dobru. Tako je člankom 149. stavkom 3. ZPDML propisano da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u svrhu održavanja reda na pomorskom dobru, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, donosi odluku o redu na pomorskom dobru, kao cjelovit sustav mjera i radnji kojima se osigurava zaštita i održavanje pomorskog dobra u općoj upotrebi. Održavanje reda na pomorskom dobru financira se iz sredstava za upravljanje pomorskim dobrom koja su prihod jedinice lokalne samouprave i iz vlastitih sredstava jedinice lokalne samouprave.

Odlukom o redu na pomorskom dobru propisuje se:

– način uređenja i korištenja pomorskog dobra u općoj upotrebi za gospodarske i druge svrhe, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi
– održavanje čistoće i čuvanje površina pomorskog dobra u općoj upotrebi
– osiguranje nesmetanog prolaska duž pomorskog dobra.
– mjere za provođenje mjera za održavanje reda na pomorskom dobru koje poduzima pomorski redar,
– obveze pravnih i fizičkih osoba i
– prekršajne odredbe.

Sve osobe na pomorskom dobru u općoj upotrebi dužne su pridržavati se odluke o redu na pomorskom dobru koje donose jedinice lokalne samouprave za svoje područje.
Za napomenuti je da su novčane kazne naplaćene za prekršaje propisane odlukom o redu na pomorskom dobru prihod proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem su području učinjeni prekršaji, a koriste se namjenski za upravljanje pomorskim dobrom i financiranje odnosno sufinanciranje projekata na pomorskom dobru i za aktivnosti kojima je cilj unaprjeđenje pomorskog dobra u općoj upotrebi.

Poslove provedbe reda na pomorskom dobru obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave određeno opcim aktom predstavnickog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju upravnih tijela, a obavlja slijedeće poslove:
– nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru
– druge poslove određene odlukom o redu na pomorskom dobru.

POMORSKI REDARI – „novi“ službenici u jedinicama lokalne samouprave

Poslove nadzora koje na temelju ZPDML obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave provode pomorski redari, ovlašteni službenici tog tijela. Pomorski redari imaju ovlasti obavljanja nadzora propisane ZPDML i odlukom o redu na pomorskom dobru.

Stjecanje i gubitak ovlaštenja za obavljanje poslova pomorskog redara

Pomorski redar stječe i gubi ovlaštenje za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi na temelju rješenja koje donosi Ministarstvo u postupku i na način propisan odredbama ZPDML. Rješenje kojim pomorski redar stječe ovlaštenje za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi Ministarstvo donosi na zahtjev izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave (gradonačelnik/općinski načelnik). Zahtjevu se prilaže preslika rješenja o rasporedu na radno mjesto pomorskog redara za kojeg se ovlaštenje traži te važeća potvrda o uspješno završenom stručnom osposobljavanju kojom se dokazuje osposobljenost pomorskog redara za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi.

Ministarstvo će na zahtjev izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave ili po službenoj dužnosti ukinuti rješenje kojim je pomorski redar stekao ovlaštenje za obavljanje određenih poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi u sljedećim slučajevima:
1. zbog prestanka službe pomorskog redara
2. zbog udaljenja iz službe pomorskog redara
3. zbog premještaja pomorskog redara na drugo radno mjesto
4. u drugim slučajevima kada je to propisano ZPDML i propisima donesenim na temelju tog Zakona.
Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Stručno osposobljavanje pomorskih redara

Stručno osposobljavanje pomorskih redara za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi organizira i provodi Ministarstvo, a troškove tog osposobljavanja snosi JLS. Troškovi stručnog osposobljavanja uključuju materijalne troškove za njegovo održavanje te naknadu osobama koje ga provode.
Ministarstvo izdaje potvrdu o uspješno završenom stručnom osposobljavanju kojom se dokazuje osposobljenost pomorskog redara za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi. Stručno osposobljavanje provode inspektori pomorskog dobra i drugi ovlašteni službenici Ministarstva i lučkih kapetanija.

Način provođenja i program stručnog osposobljavanja za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi koje će obavljati pomorski redar propisuje se Pravilnikom o stručnom osposobljavanju pomorskih i lučkih redara (Narodne novine broj 9/24). Člankom 3. citiranog Pravilnika propisano je da je cilj stručnog osposobljavanja pomorskih redara stjecanje znanja i vještina potrebnih za samostalnu provedbu nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru i druge poslove određene odlukom o redu na pomorskom dobru. Dakle, iz navedene odredbe jasno je da pomorski redar ima ovlasti nadzora isključivo nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru, koju donosi predstavničko tijelo JLS te obavljanje drugih poslova određenih tom odlukom.

Pomorskom redaru koji je položio stručni ispit za pomorskog redara ispitno povjerenstvo izdaje potvrdu o uspješno završenom stručnom osposobljavanju kojom se dokazuje osposobljenost pomorskog redara za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi. Izvršno tijelo JLS (gradonačelnik/načelnik) za pomorskog redara koji je položio stručni ispit, podnosi Ministarstvu zahtjev za izdavanje rješenja kojim se stječe ovlaštenje za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi. Zahtjevu se prilaže preslika rješenja o rasporedu na radno mjesto pomorskog redara ili rješenje o rasporedu iz kojeg je vidljivo da obavlja poslove pomorskog redarstva, važeća potvrda o uspješno završenom stručnom osposobljavanju pomorskog redara i preslika dokaza o stručnoj spremi pomorskog redara. Pomorskom redaru za kojeg je uredno dostavljen zahtjev i potrebna dokumentacija Ministarstvo izdaje rješenje kojim se stječe ovlaštenje za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi.

Sukladno članku 154. ZPDML jedinice lokalne samouprave dužne su imati barem jednog pomorskog redara, a ugovorom mogu ustrojiti i zajedničko obavljanje poslova pomorskog redara. Nadalje, člankom 155. propisano je da pomorski redar mora imati najmanje gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje ili četverogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje, a u obavljanju službene dužnosti nosi službenu odoru i ima službenu iskaznicu. Izgled službene odore te izgled i sadržaj službene iskaznice pomorskog redara propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom.

Nadzor nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru

U provedbi nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru pomorski redar ovlašten je:
1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke ili zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora
2. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih prilikom nadzora
3. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru
4. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.)
5. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

U provedbi nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru pomorski redar ima pravo i obvezu rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje reda propisane odlukom o redu na pomorskom dobru.
Javnopravna tijela te pravne i fizičke osobe obvezne su pomorskom redaru, bez naknade za rad i troškove, u roku koji im odredi, omogućiti provedbu nadzora i osigurati uvjete za neometan rad u okviru njegovih ovlaštenja, a upravno tijelo JLS ovlašteno je zatražiti pomoć policije ako se prilikom izvršenja rješenja otpor osnovano očekuje.

Kada pomorski redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće mjere u skladu s odlukom o redu na pomorskom dobru, a kada utvrdi da nije povrijeđen propis čije izvršenje je ovlašten nadzirati, pa stoga nema uvjeta za pokretanje upravnog postupka, pisanim putem će o tome obavijestiti poznatog prijavitelja u roku od osam dana od dana utvrđenja činjeničnog stanja.
Mjere za održavanje reda na pomorskom dobru propisane odlukom o redu na pomorskom dobru pomorski redar naređuje rješenjem osobi koja je povrijedila odluku odnosno osobi koja je obvezna otkloniti utvrđenu povredu, a ako se ta osoba ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe. Navedene poslove pomorski redar obavlja kao javnu ovlast te je ovlašten provesti izvršenje rješenja koje donese. Ako pomorski redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

Protiv upravnih akata koje donosi pomorski redar može se izjaviti žalba Ministarstvu, koja ne odgađa njegovo izvršenje.

Odgovornosti pomorskog redara

Sukladno članku 161. ZPDML pomorski redar je odgovoran:
1. za zakonitost svog rada u obavljanju poslova na koja je ovlašten rješenjem Ministarstva
2. za propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je ovlašten ZPDML
3. za neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi
4. za davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje upravnih i prekršajnih mjera ili drugih odluka tijela državne uprave
5. za zlouporabu položaja i prekoračenje ovlasti.

Ministarstvo može zbog povreda gore navedenih odgovornosti pomorskog redara:

1. donijeti rješenje o ukidanju rješenja kojim je pomorski redar stekao ovlast za obavljanje određenih poslova nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru i/ili
2. predložiti izvršnom tijelu JLS (gradonačelnik/načelnik) pokretanje postupka protiv pomorskog redara pred nadležnim službeničkim sudom i/ili
3. podnijeti kaznenu prijavu ako je pomorski redar u obavljanju poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi počinio kazneno djelo.

Na zahtjev Ministarstva pomorski redar je dužan dostaviti izvješće o obavljanju poslova nadzora pomorskog dobra iz svoje nadležnosti, na način i u obliku kako to zatraži Ministarstvo.
Temeljem članka 162. ZPDML jedinica lokalne samouprave je dužna jedanput mjesečno izvršiti nadzor pomorskog dobra na svom području radi utvrđenja nezakonitog građenja ili drugog oštećenja pomorskog dobra, a i po svakoj prijavi bilo koje osobe te ako utvrdi nezakonite radnje, dužna je o tome obavijestiti nadležno tijelo (nadležne inspekcije, lučku kapetaniju i dr.).

Nadležnost za provođenje postupka o pomorskim prekršajima

Članak 156. stavak 3. ZPDML propisano je da optužni prijedlog za prekršaj propisan ZPDML ili odlukom o redu na pomorskom dobru koji u nadzoru utvrdi pomorski redar podnosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.

Međutim, postavlja se pitanje može li upravno tijelo JLS podnijeti optužni prijedlog za prekršaj propisan ZPDML?! Osobno sam mišljenja da ipak ne može. Tome u prilog govori i članak 3. Pravilnika o stručnom osposobljavanju pomorskih i lučkih redara kojim je propisano da se stručno osposobljavanje pomorskih redara provodi s ciljem stjecanja znanja i vještina pomorskih redara potrebnih za samostalnu provedbu nadzora isključivo nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru i drugih poslova određenih tom odlukom.

Upravno tijelo JLS ovlašteno je samo izdati obvezni prekršajni nalog za prekršaj propisan odlukom o redu na pomorskom dobru, koji u nadzoru utvrdi pomorski redar, sukladno članku 239. st.1.točka 1. Prekršajnog zakona, a ne i podnijeti optužni prijedlog za prekršaj propisan ZPDML.

Nadležnost za provođenje postupka o pomorskim prekršajima propisanim ZPDML regulirana je člancima 194.-196. ZPDML, pa je tako propisano da se postupak o pomorskim prekršajima na pomorskom dobru utvrđenima tim Zakonom vodi po propisima kojima se uređuju prekršaji odnosno po Prekršajnom zakonu. O pomorskim prekršajima u prvom stupnju odlučuju lučke kapetanije, a prekršajni postupak vodi voditelj prekršajnog postupka koji se može imenovati za područje dviju ili više lučkih kapetanija. O žalbama protiv odluka voditelja prekršajnog postupka odlučuje Visoki prekršajni sud RH.

S tim u vezi člankom 93.st.1. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) propisano je da u prekršajnim predmetima sude:
– općinski sudovi i
– Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske,
dok se posebnim zakonom (što je u konkretnom slučaju ZPDML!!!!) može propisati stvarna nadležnost tijela državne uprave za vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju (lučke kapetanije), osim u postupku po prigovoru protiv obaveznog prekršajnog naloga.
Dakle, upravno tijelo JLS nije ovlašteno podnositi optužni prijedlog za prekršaj propisan ZPDML koji u nadzoru utvrdi pomorski redar, već tu ovlast isključivo imaju inspektori pomorskog dobra.

Sukladno članku 181. ZPDML poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra obavljaju inspektori pomorskog dobra (ovlašteni službenici Ministarstva i inspektori lučke kapetanije) u skladu s odredbama ZPDML i propisa kojima se uređuje rad lučkih kapetanija.

Inspektor pomorskog dobra ovlašten je obavljati sve poslove inspekcijskog nadzora i poduzimati sve inspekcijske mjere propisane ZPDML, na cijelom području pomorskog dobra Republike Hrvatske u općoj i posebnoj upotrebi, koje je dano u koncesiju i u lukama otvorenim za javni promet, bez ograničenja.

Poslovi inspekcijskog nadzora pomorskog dobra koje obavljaju inspektori pomorskog dobra obuhvaćaju:

1. nadzor u svrhu zaštite pomorskog dobra
2. nadzor redovnog i izvanrednog održavanja pomorskog dobra
3. nadzor opće upotrebe pomorskog dobra
4. nadzor gospodarskog korištenja pomorskog dobra
5. nadzor posebne upotrebe pomorskog dobra
6. nadzor koncesija na pomorskom dobru
7. nadzor dozvola na pomorskom dobru
8. nadzor reda na pomorskom dobru
9. nadzor reda u luci
10. nadzor nad privremenim gospodarskim korištenjem pomorskog dobra.

Dakle, očito je da inspektori pomorskog dobra imaju daleko šira ovlaštenja od pomorskih redara u provedbi nadozra na pomorskom dobru te čak imaju i ovlast nadzora dozvola na pomorskom dobru i reda na pomorskom dobru, što je u ovlastima i pomorskih redara.

Zaključak:

Naposljetku, za zaključiti je kako je očito velika sličnost u ovlastima, načinu postupanja, stručnim uvjetima i dr., pomorskih i komunalnim redarima, kao službenika JLS. Čak su pojedine odredbe u novom ZPDML u potpunosti preuzete iz Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj, 68/18, 110/18, 32/20) koje se odnose na komunalne redare.

Iz navedenog je neupitna intencija zakonodavca upravo da se omogući JLS-ima da ne moraju nužno zapošljavati nove službenike za obavljanje poslova pomorskog redara, posebno u ovo vrijeme kada se većina poslodavaca, pa tako i jedinice lokalne samouprave, susreću s problemom pronalaska novih kadrova na burzi rada, već im je dana mogućnost (iako to izričito nije navedeno u samom zakonu, ali nije ni zabranjeno) da poslove pomorskog redara obavlja netko od već postojećih službenika JLS, na način da se kroz sistematizaciju radnih mjesta izmijeni naziv i opis poslova radnog mjesta koji bi uključivao i pomorskog redara. Tako se sistematizacijom npr. može ustrojiti novo radno mjesto komunalno-pomorski redar, koji bi uz već postojeći opis poslova komunalnog redara dobio i nove ovlasti propisane ZPDML s ciljem provedbe nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru.

U prilog tome govori i činjenica kako je dopušteno u jednoj osobi sistematizirati radno mjesto komunalnog i prometnog redara, pa ne vidim razlog zbog čega se to ne bi moglo primijeniti i na pomorskog redara. Naime, člankom 12.a st.1. Pravilnika o odori službenika jedinica lokalne samouprave koji obavlja poslove nadzora i premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila i poslove upravljanja prometom (»Narodne novine« broj 139/12 i 21/17) propisano je da iznimno od odredbi tog Pravilnika, komunalni redari kojima je, sukladno posebnom propisu, izdano uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova upravljanja prometom te nadzora i premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila (prometni redar) te službena iskaznica za obavljanje navedenih poslova, mogu obavljati poslove nadzora nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozila i poslove upravljanja prometom u propisanoj odori komunalnih redara.

Analogno tome, a imajući u vidu ekonomičnost u postupanju, ne vidim razloga zašto predstavničko tijelo JLS ne bi odlukom moglo propisati da pomorski redar može obavljati poslove nadzora nad provedbom reda na pomorskom dobru u odori komunalnog redara.

Osim toga postavlja se pitanje što bi pomorski redar radio npr. u zimskom periodu, kada se ne očekuje njegov preveliki angažman u provedbi nadzora na pomorskom dobru, ako uz poslove pomorskog redara ne bi imao ovlasti i npr. komunalnog ili eventualno prometnog redar, dok bi s druge strane njegov kolega komunalni ili prometni redar imao pune ruke posla tijekom cijele godine.

Upravo iz tog razloga, osobno sam mišljenja da bi se sistematiziranjem radnog mjesta pomorskog redara u osobi postojećeg službenika (komunalnog ili prometnog redara) dobrom organizacijom poslova tijekom godine, sukladno prioritetima, postigla veća učinkovitost i ekonomičnost u radu, dok bi pojedinim JLS-ima, posebno manjim općinama koje imaju svega nekoliko zaposlenika, to značilo i znatne uštede sredstava potrebnih za plaće.

Time bi svi akti koje donose takvi službenici (npr. komunalno-pomorski redar) bili bi doneseni od strane službene osobe, sukladno ovlastima propisanima zakonom (ZPDML ili ZKG), ovisno da li se u konkretnom slučaju provodi nadzor nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru ili odluke o komunalnom redu i drugih propisa.

Međutim, to ne znači da dodavanjem novih poslova i ovlasti postojećim službenicima (komunalnim ili prometnim redarima) u osobi pomorskog rdara to ne bi trebalo i adekvatno financijski vrednovati, posebno s obzirom na stupanj odgovornosti i važnost kvalitetnog obavljanja navedenih poslova za cjelokupnu zajednicu.

Autor članka: Matko Lovreta, dipl.iur.