Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

24. kolovoz. 2022.

Poticajna naknada: gdje smo, što i kako dalje?

Autorica članka, ujedno i istraživanja, Sonja Polonijo, stalna suradnica naše Udruge, pozabavila se poticajnom naknadom koju gradovi i općine plaćaju počevši od 2017. godine. Do kad će je plaćati ako se zakonska regulativa bar donekle ne promijeni u korist lokalne samouprave? Odgovor je, nažalost, zauvijek!

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom iz 2017. godine uvela je duboko nepravedan način obračuna poticajne naknade, jer je od plaćanja izuzimala isključivo „odlikaše“, tj. gradove i općine koji su za tu godinu ispunili traženi cilj odvojenog sakupljanja otpada kako slijedi:

Godina….. Cilj odvojenog sakupljanja
2018./… 36%
2019./… 44%
2020./… 52%
2021./… 56%
2022./… 60%

Ostali, čija je stopa niža od ciljne, plaćali su jednako, bez obzira da li su odvojeno skupili 0%, 10%, 30%… Svi znamo koliko je malo „rekordera“.

Za svaku „prekomjernu tonu“ grad ili općina treba platiti
– za 2017. godinu 100,00 kuna po toni
– za 2018. godinu 100,00 kuna po toni
– za 2019. godinu 150,00 kuna po toni
– za 2020. godinu 150,00 kuna po toni
– za 2021. godinu 200,00 kuna po toni
– za 2022. godinu 200,00 kuna po toni.

Ustavni sud prihvatio je argumentaciju Udruge gradova i ovaj sustav obračuna ocijenio nepoticajnim.
Ministarstvo je tada (nažalost samo djelomično) prihvatilo drugačiji algoritam obračuna poticajne naknade predložen od Udruge gradova i ugradilo ga u novi Zakon o gospodarenju otpadom (ZGO).

Usporedimo li iznose koje bi gradovi platili da je ostao sustav obračuna po Uredbi s iznosima obračuna po ZGO-u, a sve to temeljem podataka o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada po jedinicama lokalne samouprave koje Ministarstvo svake godine javno objavljuje, savršeno je jasno da je novi sustav povoljniji. Pretpostavimo li da će podaci za 2022. biti slični onima iz 2021. godine, uštedu za gradske proračune gradova članova Udruge gradova zbog novog algoritma obračuna možemo kronološki prikazati zbirno u sljedećoj tabeli. Za 2017. i 2018. godinu nema usporedivih javno objavljenih podataka, pa usporedba nije izvršena.

Godina… Ušteda zbog promjene algoritma u kn
2019./… 3.847.689,51
2020./… 1.892.334,07
2021./… 5.552.028,56
2022./… 5.191.009,00
Ukupna ušteda gradskih proračuna: 16.483.061,14

Za 2021. godinu ovaj algoritam smanjio je ukupan iznos koji članovi trebaju platiti za preko 23%!

U čemu je, onda, problem?
Dobitnici su:
1. gradovi koji povećavaju stopu odvojenog sakupljanja,
2. gradovi koji rastu i raste im i količina ukupnog otpada, ali povećavaju odvojeno sakupljanje.
Gubitnici su:
1. gradovi kojima se broj stanovnika smanjuje, a ne rade na povećanju stope odvojenog sakupljanja komunalnog otpada.

Prema podacima Ministarstva za 2021. godinu, sve JLS u RH ostvarile su 22,51% odvojeno sakupljenog otpada, gradovi znatno više od općina.

2021. godina
Odvojeno sakupljeno (u tonama)

RH – 228.704,80 / gradovi – 237.162,71 / općine – 51.542,09
Ukupni KO (tona)
RH – 1.282.289,29 / gradovi – 961.226,34 / općine – 321.062,95
Stopa odvojenog sakupljanja
RH – 22,51% / gradovi – 24,67% / općine – 16,05%

Međutim, usporedimo li ostvarene stope s ciljnom stopom od 56%, jasno je koliki problem imamo.
Što moramo poduzeti?
1) Aktivno raditi na povećanju stope odvojenog sakupljanja otpada u svojoj sredini:
a) educiranje stanovništva o postupanju s otpadom,
b) represivno djelovanje na prekršitelje (komunalno redarstvo),
c) gradnja potrebne infrastrukture za gospodarenje otpadom.
2) Lobirati za hitnu izmjenu važećeg Zakona o gospodarenju otpadom:
a) izmjena definicije javne usluge (ili bar statistički obuhvat podataka) na način da se u odvojeno sakupljeni otpad priznaju i količine sakupljene od korisnika koji nisu kućanstvo,
b) brisanje privatnih iznajmljivača iz kategorije korisnika koji nisu kućanstvo,
c) u Dodatku V – izmijeniti koeficijent graničnog udjela mase sakupljenog miješanog komunalnog otpada u masi ukupno prikupljenog komunalnog otpada na način da se poveća bar za 30% (ovo su nam pri donošenju zakona bili odbili, a time bismo „kompenzirali“ činjenicu da nam državni ovlaštenici na našem terenu sakupe sve komercijalno zanimljive frakcije otpada, te nam one, mada poželjne, ne ulaze u statistiku),
d) Ministarstvo u algoritam treba ugraditi i način priznavanja kućnog kompostiranja korisnika javne usluge, tako da se gradovi i općine čiji stanovnici kompostiraju u svojim domovima zbog toga ne kažnjavaju.

Što ne valja u postojećem Zakonu? Za početak, podaci o odvojenom sakupljanju po jedinicama lokalne samouprave odnose se samo na javnu uslugu. Ona je po prvi put definirana kao sakupljanje miješanog komunalnog otpada od SVIH korisnika (i kućanstvo i gospodarstvo), a odvojenih frakcija SAMO od kućanstava (one koje se sakupe od korisnika koji nisu kućanstvo spadaju u proizvodni otpad i, mada su nam itekako poželjne, ne ulaze nam u statistiku).
Da li je ovaj razlomak poticajan, pravedan i fer? Naravno da nije!
Da li će se i „rekorderi“ naći u problemima? Hoće!

Otvoreni natječaji

Svi natječaji

Besplatno se registrirajte

Besplatno se registrirajte

Registrirani korisnici imaju pristup većini naših zaštićenih materijala (ovisno o njihovim ovlastima unutar Grada). Zanimaju li vas koje su druge prednosti registracije?

Česta pitanja

Registrirani korisnici imaju pristup novoj kategoriji "Pitanja i odgovori" gdje mogu postavljati nova pitanja i odgovarati na već postavljena pitanja. Postavljeno pitanje automatski će se i bez moderiranja prikazati u kategoriji Na svako pitanje mogu odgovarati svi registrirani korisnici.

Prijava Registracija