Uspostavljen novi Fond europske pomoći najsiromašnijima

Podaci Eurostata pokazuju da je u Europskoj uniji i Hrvatskoj 2012. godine 124,5 milijuna ljudi ili gotovo četvrtina stanovništva bila u riziku od siromaštva i/ili društvene isključenosti. U tom broju je gotovo 1,4 milijuna beskućnika među kojima su mladi, migranti i obitelji s djecom. To znači da je svaka od tih osoba zadovoljavala najmanje jedan od kriterija: nedostatan dohodak nakon socijalnih transfera, materijalno osiromašenje ili je živjela u kućanstvu s vrlo niskom stopom zaposlenosti radno sposobnih punoljetnih članova.

Stoga je Europska komisija potkraj 2012. godine predložila uspostavu novog Fonda europske pomoći najsiromašnijima. Europski parlament prihvatio je ovaj Komisijin prijedlog 24. veljače, a Vijeće ministara ga je prihvatilo 10. ožujka 2014. godine.

Svrha Fonda europske pomoći najsiromašnijima, čija je vrijednost 3,8 milijarda eura za razdoblje od 2014.-2020., potpora je sustavima hitne socijalne pomoći zemalja članica EU-a. Fond će pružati niz nefinancijskih potpora kao što su pomoć u hrani, odjeći i obući te temeljnim životnim potrepštinama za najsiromašnije. Potpora iz Fonda namijenjena je ne samo najsiromašnijima kojima siromaštvo ugrožava život, nego i onima kojima nedostaje osnovnih životnih potrepština poput odjeće i obuće. U kategoriji korisnika Fonda su i oni kojima pomoć može ubrzati bijeg iz siromaštva i društvene isključenosti te omogućiti osposobljavanje ili savjetovanje za bijeg iz siromaštva. Države članice će moći birati vrstu pomoći iz Fonda, način distribucije te partnerske organizacije za distribuciju dobara iz Fonda. Distributeri neće moći naplaćivati usluge dostave dobara korisnicima. Članice će morati sudjelovati s najmanje 15 posto vlastitih sredstava.

Budući da sredstva Fonda nisu dostatna za 50-ak milijuna najsiromašnijih u EU-u, nego za približno 4 milijuna, Komisija očekuje da će se potrebe onih do kojih sredstva iz Fonda ne dođu podmirivati iz sredstava Europske solidarnosti te postojećim instrumentima socijalne kohezije kao što je npr. Europski socijalni fond.

Prema podacima Eurostata za 2012., najveći rizik od siromaštva i društvene isključenosti trpjelo je stanovništvo Bugarske (49 posto), Rumunjske (42), Latvije (37) i Grčke (35). Najmanji rizik od siromaštva bio je u Nizozemskoj i Češkoj (15 posto), Finskoj (17) te Švedskoj i Luksemburgu (18).

Osiromašenje i rizik od osiromašenja uslijed pada prihoda trpjelo je 17 posto radno sposobnog stanovništva u EU28. Najveći rizik bio je u Grčkoj i Španjolskoj (23 posto), Bugarskoj i Hrvatskoj (21), a najmanji u Češkoj i Danskoj (10).

Eurostatova mjerila za siromaštvo zahtijevaju da je osoba trpjela najmanje 4 od 9 situacija osiromašenja: 1. nije u mogućnosti platiti kredit i/ili režije, 2. nema za ogrijev, 3. ne može podmiriti iznenadne troškove, 4. ne može si priuštiti meso, ribu ili adekvatnu proteinsku hranu svaki drugi dan, 5. ne može si omogućiti najmanje tjedan dana odmora godišnje izvan mjesta stanovanja, 6. ne može si priuštiti automobil, 7. stroj za pranje rublja, 8. TV u boji ili 9. telefon.

U kućanstvima EU28, 2012. živjelo je 10 posto stanovništva u dobi od 0 do 59 godina starosti u kojima su odrasli bili zaposleni manje od 20 posto svoga radnog potencijala tijekom prethodne godine. Hrvatska je u ovoj kategoriji bila najdramatičniji slučaj (16 posto), a slijedile su Španjolska, Grčka i Belgija (14). Najmanji intenzitet nezaposlenosti u kućanstvima imali su Luksemburg, Cipar, Poljska i Češka (6).

Izvor: www.sabor.hr