Plan gospodarenja otpadom u javnom savjetovanju
U tijeku je e-savjetovanje o Prijedlogu plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023-2028. Savjetovanje traje od 27. veljače, zaključno do 30. ožujka 2023. Svoje komentare možete poslati na naš info mail.
Prijedlog plana:
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=22873
Primjedbe Udruge gradova:
PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028.
Nekoliko natuknica za razmišljanje:
U jedinicama lokalne samouprave, općine i gradovi, uključujući Grad Zagreb, poslove vezane za gospodarenje otpadom obavljaju različita upravna tijela, najčešće nadležni upravni odjeli. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati odvojeno prikupljanje otpada putem reciklažnih dvorišta i spremnika kod korisnika javne usluge, dok predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Komunalni redari jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba su nadležni za provedbu mjera sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš (evidencija lokacija odbačenog otpada, provedba redovitog godišnjeg nadzora područja JLS i ostale utvrđene mjere) i za uklanjanje tako odbačenog otpada.
Troškovi ulaganja u izgradnju nove infrastrukture za energetsku oporabu otpada prije svega ovise od instaliranom kapacitetu postrojenja i uobičajeno se kreću od oko 796,34 EUR/t/god (6.000 kn/t/god) za postrojenja iznad 200.000 t/godišnje do 1.061,78 EUR/t/god (8.000 kn/t/god) za postrojenja od 100.000 t/god što je ujedno i najmanji kapacitet čiju je realizaciju moguće opravdati.
S obzirom da zadane ciljeve gospodarenja otpadom nije moguće postići bez energetske oporabe u obzir je potrebno uzeti i troškove energetske oporabe i/ili zbrinjavanja otpada u slučaju scenarija „ne činiti ništa“. U tom slučaju je potrebno računati s troškovima oporabe i/ili zbrinjavanja otpada izvan RH (izuzev manjih količina visokokvalitetnog goriva iz otpada koji je moguće oporabiti u postojećim postrojenjima u RH postupkom R1) u iznosima koji se kreću u rasponu od 132,72 do 185,81 EUR/t (1.000 do 1.400 kn/t) goriva iz otpada a ovisno o načinu pakiranja i kvaliteti goriva iz otpada.
Uz pretpostavku da se cjelokupni mulj s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda oporabljuje i/ili zbrinjava spaljivanjem ili suspaljivanjem, potrebno je predvidjeti kapacitete za spaljivanje/suspaljivanje u iznosu od oko 100.000 t ST/god (udio vlage < 20%). Uz pretpostavku kapitalnog troška od 995,42 EUR/t (7.500 kn/t) godišnje instalirane snage dolazi se do 124.427.632,89 EUR (937.500.000 kn) potrebnih ulaganja. S obzirom na ograničene količine raspoloživog mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na razini RH kao i prostornog rasporeda nastanka mulja, racionalno rješenje je potrebno tražiti u energetskog oporabi suspaljivanjem. Na ovaj način, uzimajući u obzir potrebu za energetskom oporabom oko 400.000 t/god goriva iz otpada a koji nastaje kao rezultat obrade mKO-a, dolazi se do ukupnih potrebnih kapaciteta za energetskom oporabom suspaljivanjem u iznosu od oko 525.000 t/god.
Uz pretpostavku isključivo materijalne oporabe mulja kompostiranjem, potrebno je osigurati kapacitete za približno 200.000 t/god mulja (100.000 t ST/god uz udio vlage od 50%). Uz pretpostavku kapitalnog troška od 663,61 EUR/t (5.000 kn/t) godišnje instalirane snage dolazi se do 132.722.808,41 EUR (1.000.000.000 kn) potrebnih ulaganja.
Zahvaljujemo kolegici Sonji Polonijo, našoj stalnoj suradnici na dostavljenim prijedbama i mišljenju.
Vaše komentare očekujemo na info@udruga-gradova.hr