Predstavljen projekt “PEFA za lokalnu samoupravu u Hrvatskoj”

Ovim projektom u idućih šest mjeseci u Crikvenici, Labinu, Sisku i Koprivnici analizirat će se stanje upravljanja javnim rashodima i financijska odgovornost.
Projektom “PEFA za lokalnu samoupravu u Hrvatskoj” u idućih šest mjeseci u Crikvenici, Labinu, Sisku i Koprivnici analizirat će se stanje upravljanja javnim rashodima i financijska odgovornost kako bi se dugoročno poboljšala i standardizirala učinkovitost rada gradskih uprava u različitim područjima poslovanja.
Udruga gradova želi kroz ovu analizu i projekt utvrditi mjere koje je potrebno poduzeti u cilju jačanja fiskalne odgovornosti svih gradova, općina i županija u Hrvatskoj, ističe predsjednik Udruge gradova Željko Turk. Dodao je kako je projekt PEFA za lokalnu samoupravu u Hrvatskoj prva analiza tog tipa u Europskoj uniji koja se provodi na razini jedinica lokalne samouprave.
Projekt se provodi kroz Zakladu za jačanje računovodstvenog i fiducijarnog okruženja (SAFE Trust Fund) sredstvima Europske komisije (EC) i Švicarskog državnog tajništva za ekonomske poslove (SECO), kojima upravlja Svjetska banka, a riječ je o darovnici u iznosu od 200 tisuća dolara. Prvi rezultati bit će prezentirani već u svibnju, a završetak projekta očekuje se krajem rujna.
Rezultate PEFA metodologije, ističe Turk, prihvaća kao vjerodostojne Europska komisija, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, vlade Švicarske i Norveške, a njenom primjenom bit ćemo transparentniji i novac se neće trošiti na neprimjeren način. “Sve u svrhu kvalitetnijeg života sugrađana”, kaže Turk.
Želimo utvrditi ostvaruje li se i na koji način sveukupna fiskalna disciplina u ta četiri grada te raspodjeljuju li se učinkovito resursi u pružanju javnih usluga, dodaje Turk ističući kako je želja Udruge da tu metodologiju, nakon što budu predstavljeni rezultati analize, primjenjuje svih 127 hrvatskih gradova.
Jačanjem fiskalne odgovornosti i transparentnosti rada lokalne samouprave poslat će se jasna poruka državnoj upravi da su gradovi spremni na sebe preuzeti odgovorno obavljanje dodatnih decentraliziranih funkcija, posebice u obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, naglašava.
Tema raspolaganja javnim novcem, dodaje, jako je aktualna. Odnos države i lokalne samouprave je 90 prema 10 posto u raspolaganju ukupnim sredstvima, što smatramo da je nedovoljno, a današnje predstavljanje doprinos je kvalitetnijem trošenju javnog novca i vjerujem da će nadležne institucije Hrvatske prihvatiti projekt koji bi onda mogao zaživjeti u svim gradovima, ističe Turk dodajući da bi država trebala decentralizirati više javnog novca.
“Sama EU rekla je da običnome građaninu, njegove potrebe i zahtjeve za javnim funkcijama trebaju biti što bliže mjestu stanovanja. A gdje je to nego upravo u gradovima i općinama te bi država, kad govorimo o decentralizaciji, trebala odrediti drukčija pravila igre – dati gradovima obveze i odgovornost, ali u određenom dijelu i ‘spustiti’ novce”, rekao je.
Sanja Madžarević-Šujster, viša glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, ističe da je projekt “važan korak u osvješćivanju važnosti upravljanja javnim novcem na razini jedinica lokalne samouprave kao budućih nositelja razvoja u Hrvatskoj i najvećeg budućeg izvora povlačenja EU darovnica”.
PEFA je inicijalni korak za neke nove i veće projekte jer od oko šest i pol milijardi eura, koliko bi Hrvatska mogla privući novaca u tih fondova, u slijedećih sedam godina,polovica bi tih sredstava trebala završiti baš u jedinicama lokalne samouprave, istaknula je Mađarević-Šujster. Upravo stoga su fiskalni i administrativni kapaciteti gradova te način upravljanja javnim novcem, kontrola i revizija “itekako važni elementi uspješnosti u njihovom budućem privlačenju EU sredstava”.
Dodala je kako je Hrvatska u svojoj šestoj recesijskoj godini, imamo i dalje brzorastući javni dug, pa smo po tom pitanju već visokorizična zemlja. U kontekstu usporenja rasta, to je preveliki teret za zemlju, koja troši tri posto BDP-a na otplatu kamata svog duga, a koja će u narednim godinama imati sve veće financijske probleme zbog rapidnog starenja svoje populacije. EU će inzistirati na provođenju fiskalne politike, posebice će to biti vidljivo kada jednoga dana uđemo u eurozonu, rekla je Mađarević-Šujster.
Projektom će se analizirati proces planiranja i izvršenja proračuna, upravljanja rizicima, unutarnja revizija i kontrola, sustav javne nabave, a zamjenica gradonačelnika Labina Eni Modrušan ističe kako će se njime vidjeti kako se može postići veća efikasnost u naplati prihoda, “a samim time i u realizaciji projekata za sugrađane”.
PEFA kao projekt je započeo 2005. godine, istaknuo je John Wiggins, međunarodni konzultant koji je na ovom projektu radio u 150 zemalja. Mnogi su aspekti za dobro vođenje proračuna, no ona najvažnija je da se poštuje donešeni proračun, temeljen, dakako, na vladajućim lokalnim politikama. Pritom je iznimno važan odnos središnjih i lokalnih razina vlasti, vjerodostojnost proračuna, je li se u međuvremenu promijenio sustav rashoda, je li prikupljen prihod sukladan predviđanjima. U tom je kontekstu iznimno važbo pratiti dospjele, a nepodmirene obveze, kao i provoditi održivu poreznu politiku. Tu su još interne kontrole, upravljanje duga i salda, jedinstveni račun riznice, kontrola javne nabave, interna revizija itd, zaključio je Wiggins.
Prezentacije PEFA metodologija i indikatori (Wiggins)
Prezentacija PEFA (Madžarević Šujster)
Indikatori PEFA i popis dokaza (HR)
Cjelovita dokumentacija o PEFA analizi dostupna je na www.pefa.org (EN)