Zakon o gradnji
U svome je mišljenju Udruga gradova istaknula kako je jedna od osnovnih primjedaba mogućnost izdavanja građevinske dozvole bez konačno riješenog pitanja vlasništva.
U svome je mišljenju Udruga gradova istaknula kako je jedna od osnovnih primjedaba mogućnost izdavanja građevinske dozvole bez konačno riješenog pitanja vlasništva. Naime, sukladno Prijedlogu, građevinskom dozvolom odobrava se gradnja te je stoga vrlo upitna konstatacija da građevinska dozvola nema pravni učinak na vlasništvo i da taj akt ne predstavlja pravni osnov za stupanje u posjed nekretnine. Odgađanje rješavanja imovinskih odnosa tek nakon izdavanja građevinske dozvole, prema stajalištu Udruge gradova, ne doprinosi i neće doprinijeti pojednostavljenju rješavanja administrativnih poslova potrebnih za početak gradnje već se rješavanje vrlo bitnog pitanja – jednostavno odgađa.
Ocijenili smo stoga da su dosadašnji propisi kojima je uvjetovano rješavanje imovinskih odnosa prije izdavanja akta za gradnju bili daleko primjereniji pa i pravičniji. Dodatna primjedba općenito se odnosila na pitanje zakonitosti postojećih građevina te njihov dosadašnji i budući upis u katastar i zemljišne knjige. Ovo stoga što je u poglavlju „Prijelazne i završne odredbe“ uvedena uporabna dozvola kao novi akt koji zamjenjuje sve dosadašnje akte za uporabu.
Predlagatelju smo skrenuli pozornost kako smatramo potpuno nepotrebnim izdavanje uporabne dozvole za građevine izgrađene prije 15. veljače 1968., dakle izgrađene prije više od 45 godina. Općenito, nakon svih dosadašnjih mogućnosti upisa zgrada u zemljišne knjige, zakona koje je omogućio legalizaciju ogromnog broja zgrada, a bez pravih kriterija, smatramo da je vrijeme da se upisane građevine u zemljišnim knjigama bez tereta i napomena prihvate zakonitima. Potreba sređivanja nekretnina treba se odnositi samo na građevine za koje se vodi inspekcijski postupak te ne treba biti neselektivna.