Neke od tema Savjetovanja u Poreču
Saznajte više o dijelu programa i temama koje nas očekuju u četvrtak, 1. lipnja, drugog dana Savjetovanja o lokalnoj samoupravi koje se u našoj organizaciji održava od 31. svibnja do 2. lipnja u Poreču (hotel Isabella).
U četvrtak, 1. lipnja, službeni program Savjetovanja započinje u 10 sati, ali onaj neformalni, kava dobrodošlice, susreta i druženja započinje u 9 sati.
Od 10 do 12.30 slijedi prvi blok naziva: Blok za komunalce i sve one koji se tako osjećaju.
Tema Poljoprivredno zemljište i što s njime? sastoji se od dvije važne podteme, i to: Komasacija – važan korak za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem – svi problemi su rješivi.
U dijelu Komasacija – važan korak za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje izlaganje će održati Alan Đozić, Alan Đozić Consulting. Govorit će o primjeni Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta koji je stupio na snagu 23.04.2022. te o samoj komasaciji koja je skup administrativnih i tehničkih postupaka kojima se poljoprivredno zemljište na području jedne ili više katastarskih općina, rascjepkano na katastarske čestice male površine i nepravilna oblika, okrupnjava odnosno grupira u veće katastarske čestice, osnivaju se katastarske čestice pravilnijeg oblika, uređuju putne i kanalske mreže te nesređeni vlasnički, drugi stvarnopravni i ostali odnosi na zemljištu. Komasacijom se stvaraju povoljniji uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje, osnivanjem većih i pravilnijih katastarskih čestica, izgradnjom poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenjem i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, pri čemu se posvećuje dužna pozornost očuvanju obilježja krajobraza. Nositelji komasacije su jedinice lokalne samouprave ili Ministarstvo poljoprivrede, a u pripremi i provedbi projekta komasacije sudjeluje više struka pri čemu su geodetska, agronomska i pravna struka nezaobilazne.
Jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost prijave na Javni poziv Ministarstva poljoprivrede (NN 2/23) do 31.12.2023. godine, odnosno do alokacije svih sredstava, kako bi koristile mogućnost financiranja provedbe komasacije sredstvima osiguranima u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti. Ovim izlaganjem pojasnit će se koraci u pripremi i provedbi komasacije.
Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem – svi problemi su rješivi – Natalija Banović, Alan Đozić Consulting sljedeća je podtema iz razloga što je velika većina jedinica lokalne samouprave donijela Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, te su u toku postupci raspisivanja i provedbe natječaja za zakup, prodaju ili zakup zajedničkih pašnjaka. Dinamika raspisivanja natječaja je još uvijek relativno spora, a pri raspolaganju poljoprivrednim zemljištem događa se da se utvrdi da se pojedinim česticama ne može raspolagati sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, najčešće iz razloga neusklađenosti stanja u naravi sa stanjem u zemljišnim knjigama i/ili katastarskom operatu ili zbog neažurnih podataka u zemljišnoj knjizi ili katastru. Ovim izlaganjem proći ćemo kroz najčešće probleme s kojima se susreću jedinice lokalne samouprave pri raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, a koji im onemogućuju uredno raspolaganje pojedinim katastarskim česticama, te prikazati načine rješavanja problema.
Zaštita životinja – samo trošak zbog neodgovornih ili imperativ humanosti? – Luka Oman i Blagodar Španja U svojim izlaganjima predavači će se osvrnuti na postupanje jedinica lokalne samouprave u provedbi Zakona o zaštiti životinja, pokušati detektirati glavne nedostatke u postojećem Zakonu i prijedloge nekih smjernica koje bi išle u smislu izmjene i dopune postojećeg Zakona, a sve utemeljeno na dosadašnjoj praksi. Isto tako, poslušat ćemo kako stojimo s primjenom obaveza čipiranja i kastriranja te općenito s primjenom odredaba zakonskih i podzakonskih akata, te ćemo čuti dobar primjer Grada Vodica primjenjiv i u drugim gradovima. Dodatno, nakon više od pet godina od usvajanja Zakona o zaštiti životinja pokazuje se velika razlika između onih koji su ispunili sve svoje obveze te ulažu u preventivne mjere i onih koji još nisu svjesni da ljudsku neodgovornost plaćamo svi. Dobri primjeri kontrole mikročipiranja, financiranja kastracija pasa i mačaka te kontinuirane edukacije pokazuju da se reda može i treba uvesti. Pravilnik o skloništima, novi Zakon o zdravlju životinja te mogućnost prijava na Europske fondove za izgradnju skloništa dodatni su poticaj te izgovora za nečinjenje više nema.
Mijenjali bismo Zakon o otpadu – zašto i kako? – Sonja Polonijo, naša stalna suradnica za pitanja ekologije i gospodarenja otpadom ukazat će nam na praktične probleme budući je praksa pokazala da u Zakonu o gospodarenju otpadom ima odredbi koje bi bilo uputno doraditi kako bi se zaista unaprijedilo gospodarenje otpadom na terenu. Izlaganje će se odnositi na tri najproblematičnija segmenta po ocjeni praktičara, i to obračun poticajne naknade; ovlasti komunalnih redara u sferi javne usluge, odnosno nedostatak ovlasti u slučaju da je prekršitelj obrt ili pravna osoba; te činjenicu da svi korisnici iz iste kategorije trebaju platiti jednak iznos paušala (cijene obvezne minimalne javne usluge). Uz probleme, istaknut će se i opisati moguća rješenja.
Govorit ćemo i o temi CEKOM Pametni grad Rijeka – participacija građana u projektima – Dražen Keresteny predstavit će nam kako su u sklopu najvećeg tehnološkog CEKOM projekta u Hrvatskoj u nekim segmentima participirali i građani. Upoznat ćemo se sa samim projektom i participacijom građana Grada Rijeke – kako smo bili pozivani na suradnju, kako su bili motivirali i kakav je bio njihov odaziv.
Drugi blok Savjetovanja predviđen je od 13.30 do 16.00, a nazvan je Uključivanje javnosti i dobrobit zajednice.
Uz izlaganja i rasprave o zajedničkom planiranju proračuna i o tome kakve su nam politike za mlade na kojima, navodno, svijet ostaje, bit će riječi o Spremnosti javnih politika za e-uključivost populacije 54+ u osam hrvatskih županija u razdoblju od 2016. – 2020. godine. O toj će temi izlaganje održati Robertina Zdjelar. Autorica će prezentirati najbitnije rezultate dobivene temeljem provedenih znanstvenih istraživanja s naglaskom na preporuke jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave o tomu koje mjere planirati i provoditi kako bi se digitalni jaz ranjivih populacijskih skupina smanjio, a digitalna odnosno e-inkluzija povećala. Javne politike su mehanizam za rješavanje prepoznatih masovnih društvenih problema stoga bi i ovaj problem trebalo rješavati sustavno kroz potporu javnih politika. Glavni cilj kojeg se želi postići djelovanjem na e-uključivost kroz javne politike je učiniti populaciju što više uključivom jer svaka digitalna transformacija zahtijeva i digitalno uključive korisnike, a ako se uzme u obzir da udio starije populacije raste u ukupnoj populaciji i da se tehnologija stalno razvija tada je jasno da treba osmisliti kontinuirano djelovanje. Digitalnom jazu je posebno izložena populacija u dobi iznad 55 godina života. Prema službenim statistikama (EUROSTAT) 55 godina je dobna granica kad broj e-uključivih u odnosu na cjelokupnu populaciju značajno pada te je stoga potrebno osmišljavati posebne mjere i aktivnosti kako bi se makar dio te populacijske skupine motivirao na e-uključivost. Tijekom izlaganja autorica će pojasniti kako se može objektivno mjeriti spremnost javnih politika za e-uključivost populacije 54+, koje su to komponente i podkomponente pomoću kojih se spremnost mjeri i koliko su javne politike 8 hrvatskih županija spremne za e-uključivost populacije 54+.
Razvoj digitalne pismenosti i digitalna inkluzija – Žarko Čižmar iz Telecentra predstaviti će smjernice razvoja digitalne pismenosti koje su nastale u sklopu projekta Digitalna.hr. Smjernice digitalne inkluzije ranjivih društvenih skupina predlažu osnivanje centara digitalne inkluzije u svim jedinicama lokalne samouprave. U smjernicama razvoja digitalne pismenosti u školama, naglasak se stavlja na razvoj znanja i vještina interdisciplinarnog projektnog učenja. Smjernice su djelomično korištene u izradi Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine i nacrta Nacionalnog Plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine.
Razvoj lokalne filantropije i kako do samostalnih, jakih udruga – Maja Glavaš Vodopija i Mladenka Majerić upoznat će vas o tome kako razvoj lokalne filantropije omogućava rješavanje postojećih društvenih problema kroz podršku građana i poslovnog sektora organizacijama civilnog društva. Ujedno doprinosi stvaranju novih inovativnih modela u pružanju socijalnih usluga, zaštiti okoliša, promicanju ljudskih prava i osnaživanju građana za participativno djelovanje u zajednici. Kako to postići, koja je u tome uloga jedinica lokalne samouprave te zašto je međusektorska suradnja ključna, teme su ovog izlaganja. Neprofitne organizacije nedvojbeno treba voditi na način koji će osigurati njihovu stabilnost, ali i rast, širenje utjecaja, inovativnost i napredak, kako bi, u konačnici, bile sposobne ostvariti svoju misiju i dati doprinos zajednici. Pokretanje poduzetničkog načina razmišljanja i jačanje poduzetničkog “duha” u neprofitnom sektoru te snažnije povezivanje s profitnim sektorom svakako je jedan od važnijih ciljeva koje je Zaklada Žuta točka postavila u svom programu rada, uz, između ostalih, promoviranje međusektorske suradnje i snažnije povezivanje s poslovnom zajednicom.